Rasheed Frans “Ori’
Rasheed Frans ku mayoria konosé komo Ori ta tata di e prinsesa Adaline Sofia Caitlynn Frans di 8 aña. Su orguyo i kende el a konta nos su eksperensia komo tata hóben. Ounke Rasheed ta biba basta leu for di su yu muhé, e ta tuma tempu pa ta envolví den su edukashon i pa e yu sa ku e tei semper pe. Rasheed ta residensiá aktualmente na Boneiru, kaminda el a ekspandé su alanan entre otro e ta duna tayernan na artistanan, na skol i den bista e ke bai mas aleu pa tambe duna tayer na prezunan.
Kon ba sinti bu ora ba bira tata: Rasheed ku un ekspreshon serio riba su kara pero tambe ku amor saliendo for di dje el a bisa ku e sentimentu ku e ta tata a bòltu su kabes den algun sekònde. Henter e proseso ora ku mama di su yu tabata pèrs mes, e no a sintié meskos ku ora el a tene su yu den su brasa. Ori ta kòrda ku e tabata wak pafó di bentana di e kamber di hospital i a drenta den dje ku e lo ta e mihó tata na mundu pa e yu aki. I einan tur kos ku tabata den su kabes, tur kos ku tabata pensamentunan egoista a bai. El a pensa ku tur kos ku e hasi lo ta pa su yu. Tabata un sentimentu straño pero bunita. El a trese hopi kambio den su bida, su manera di ta.
Ori a bira tata ku 27 aña. Bo tabata planeá pa bira tata den e edat ei: Ori i mama di su yu a bisa ku nan ke un yu i esaki a sosodé. Tabata algu konsiente pero tòg un tiki prematuro pa loke ta e relashon. Ori ta haña ku nan no a pensa hopi bon komo adultonan, kon e situashon lo bai ta. Nan a disidí pa haña e yu pero ora el a bin nan tabata poko spantá pasobra e kos a sosodé. Nan a atendé tòg bon. Nan tur dos a plania i a hinka den nan kabes pa nan hasié bon.
Kon bo ta hasi pa bo nifiká tòg den edukashon di bo yu, siendo bo ta na Boneiru i bo yu na Hulanda: Segun Ori, temporada e yu a kaba di nase, e ku e mama tabata biba huntu ainda. E tabata un tata strèn. Niun hende tabatin mag di hisa e yu, un tata fèrfelu. E ta kere ku e no tabata ke pa hende hisa e yu pa ora e ta na kas e yu no kere ku nan tambe tin di keda his’é. I ku un smile el a bisa “kisas mi tabata un tiki floho ei banda”. E tabata ke pa e yu ta mas independiente. Semper Ori a boga pa e komprenshon entre e i e mama di e yu ta bon kla pa asina e yu por papia bon kla tambe, pe komprondé tur loke keda bisá na dje. Tin hende tabata bisa ku ta un beibi pero e ta bisa ku nunka bo ta muchu tempran pa siña. I p’esei nan a kuminsá for di 1 pa 2 aña papia kla i siña e yu reglanan. Dado momentu ora Ori i e mama a separá, esaki no a bai riba bon pia i e yu a hañ’é den e situashon ei tambe. Dado momentu e mama a haña un pareha nobo i el a disidí di bai biba Hulanda ku e pareha, sin informá Ori di esaki. E falta di komunikashon a hasi e situashon pió. Ori kier a solushoná e situashon sin tin di mara nan mes na korte etc., etc. El a bai Hulanda i einan a haña su derechi. El a bai Hulanda ora e yu tabatin 5 aña. E ta kòrda kon su yu mes a yam’é i bis’é ku e ta sinti su falta. E tempu ei Ori a kaba di habri su carwash na Kòrsou ku por sierto tabata drei hopi bon, pero e no por a skohe un negoshi i bon bida riba e bienestar mental di e yu i p’esei el a disidí di pone tur kos para, bende e bùs i tur kos i bai Hulanda pa e por tei pa e yu. E desishon ei Ori ta kontentu di a tuma pasobra e ku e mama a bira bon ku otro, ounke ku e mester a bai diferente instansia na Hulanda i tambe abogado pa por a haña yudansa (No tur a yud’é kompleto). E trámitenan ei a pone ku e ku e yu su relashon ta muchu mas mihó, nan tin komunikashon telefóniko ku regularidat. E komunikashon ei tabata importante pa Ori por a keda na altura kiko ta pasando na skol, pa e duna e yu konseho. E baimentu Hulanda di Ori pa tei pa su yu, a dun’é un adelanto grandi ku e por komuniká fásil ku su yu. Asina e ta den bida di su yu for di momentu ku e mama no ta huntu mas te awor aki.
Ba imaginá bu bira tata i bai biba sin bo yu banda di bo: No, i segun Ori kontestando e pregunta ei mes ta hasié poko emoshonal. E ta un doló ku e no ta deseá. E sa ku hopi hende hòmber ta pasa den e kaso aki. Ora el a disidí di bai Hulanda el a pone riba Facebook i ora hendenan a wak e proseso di dje, hopi hende a kont’é nan historia. E no ta deseá e kos aki ni pa su enemigu di mas grandi. Tin hende ta bisa ku bida ta sigui i e ta di akuerdo ku esei, pero e no ta algu ku e ta deseá niun hende. Tur hende ke ta ku nan yu. Lanta mainta wak e, ta kosnan ku ta hasi doló. Ora e logra na skol bo no tei pa bo sa, ora e tin amiga nobo bo no tei pa e konta bu, Ta kosnan chikí ku ta hasi doló. Mi no a ferwaktu ku ta asina ei.
Bo tin yu muhé i un dia e lo haña amigu/frei tambe. Bo ke pa e frei ta mas òf ménos manera abo ta: No, mi no ta bisa asina, pero mi ta bisa ku kon ku mir’é, un yu lo no ta buska algu mas leu ku no ta su tata i mama, pues eigenlijk mi no ke pa e tin un hende presis manera mi. Pero segun Ori, e lo ke pa e tin un hende ku ta stim’é hopi, ku lo trese bon i ku Ori lo por eksperensiá esei. E ke pa e yu tin un hende ku tei konstante pe. I e kos mas importante ta pa amor brota den e relashon. Ounke hopi bia un hende hòmber òf un hende muhé ta buska un hende ku ta parse su mama òf tata. E lo duna su yu sosten sigur pasobra e no ta un hende asina difísil.
E loke bo ta dunando ta e ehèmpel ku bo a haña den bo kas di bo tata enpartikular: Rasheed a kontestá ku e ta masha sinsero i e ta kere ku el a laga su tata hopi bia na kaya dor di no sigui su konseho òf bai un otro rumbo. I e ta referí aki for di tempu ku e tabatin 16 aña ku el a drenta den Inmorales. Loke e ta dunando su yu ta loke ku e mes a falta serka su tata. I no ta asina ku su tata no a dun’é loke el a nenga pero awor ku el a krese el a mira balor den tur loke su tata a komuniká kuné, tur loke e tabata hink’é den dje. Tur eseinan ta pisa riba dje i e ta usando eseinan pa e lanta su yu mas mihó. Awor ku e ta mira kuantu e no a paga tinu riba loke su tata tabata hinka den dje, e tin un forma awor aki pa komuniká ku su yu pa e no kometé e mesun eror. E ta kere di por hasi su tata orguyoso dor di pasa su ‘legacy’ di konosementu, di trato den su yu muhé. I esei ta logra pasobra e yu aki ta meskos kuné pero na mucha muhé. Asina Rasheed ta kere di ta usa enseñansa di su tata pa lanta su yu. Tur loke e sa ta di su mama i tata al final.
Kiko bo ta pensa di ser un tata real i no un tata riba papel so: Rasheed ta haña ku un tata tin di aportá den bida di su yu di tur manera. Pero e ta kere tur kos ta dependé di e palabrashon hasí ku mama di e yu. E ta kere ku ora bo ta biba huntu bo ta hasi tur kos huntu pero ora bo ta biba separá di mes e kosnan ta separá pero mester parti e gastunan. E ta bisa mama di su yu ku si tin gastu por ehèmpel di skol òf algu di hòbi ku e yu ke hasi, parti e gastunan na dos pa nan dos kubrié. Su aporte na su yu no tin di aber ku sèn i tin bia hende ta pone muchu atenshon na e sèn i esei ta trese hopi problema den edukashon di e yu. Mester tin e balansa den e atenshon i e sèn. Un tata mester ta para riba su pia pa tei pa su yu. E ku e mama di e yu ta parti tur gastu. Nunka el a duna sèn di alimentashon i nunka tabatin problema ku esei. Tempu e yu tabata biba na Kòrsou, e tin su yu un siman i e mama e otro siman. E ta lamentá ku por pensa ku si bo no duna sèn ta nifiká ku bo no tei pa bo yu. Esei ta un pensamentu eróneo segun Rasheed. E tei pa su yu tur ora, físikamente, mentalmente i den gastunan. Ta masha importante e palabrashon ku tin ku mama di e yu i pa bo tei pa bo yu semper. I si e mama mester di algu finansieramente mester regl’é tambe.
Tabatin algu ku bo a hasi òf desishon tumá den e 8 añanan di bo komo tata ku bo tin gana di kit’é: “Zoiezo mi no mester a kometé e fayonan ku mi a kometé pa mi famia kibra”, Rasheed a bisa Esei ta algu ku kisas e kier a ‘veeg’ i hasié di nobo. Loke e lo a hasi otro ta sòru pa su famia keda huntu. Pero esei no a sosodé i awor aki bida a sigui. E tin otro pareha awor aki.
Bo tin kantika pa bo yu: Klaro Ori a kontestá. E kansion yama Adaline meskos ku e nòmber di su yu. E tin un clip grabá di e kantika ei i e yu ta forma parti di e grabashon. Tempu ku Ori a bai Hulanda serka e yu el a haña e momentu ei unu bon pa nan graba e kansion. I ta netamente e kosnan chikitu ku Ori ta sinti falta di dje, manera su yu lant’é for di kama mainta, el a hinka den e grabashon di e kansion.
Mester balorá tatanan mas: Rasheed a bisa ku tatanan mester wòrdu balorá mas. Nan mester tin mas di bisa, nan por keda poné mas den lus di dia pa loke nan ta hasi. Ta un lástima ku ora bisa esei, mamanan lo sali i protestá. E ta haña ta bon pa tatanan bira igual ku mamanan ta wòrdu balorá pe, hurídikamente i emoshonalmente den famia. Hurídikamente, el a bisa nan no tin nada di bisa.
Kiko lo bo bisa tatanan bo dilanti: Ser hende hòmber no ta nifiká sera bo mes emoshonalmente, e no ta machismo pero e ta nifiká ku bo tambe por ta un dunadó di amor, bo tambe por ta unu ku ta regla e amor den bo famia. I ménos bo sera bo mes emoshonalmente mas bo por usa bo kurason i mente pa sòru pa bo famia no kibra. Sòru di protehá bo núkleo. Abo ku bo pareha huntu komo tim tin di sòru pa e famia i lo bo por fungi sigur mihó komo tata. Tei pa bo yunan, tei pa bo famia i laga kaya. Kaya no ta trese nada bon, asina Rasheed a bisa ku un sonrisa.