Eduká tur ku ke subi un lista polítiko

2161

Charetti America Francisca a drenta polítika na 2016. Awe e ta okupá e funshon di presidente di parlamentu di Korsou. Na 2016 el a hasi su debut den polítika i el a haña e oportunidat tambe, e honor di sirbi pueblo den parlamentu pa 7 luna di 2016 pa 2017. Despues di esei e gobièrnu a kai i tabatin un parlamentu nobo i e no tabatin e oportunidat e momentu ei pa drenta den parlamentu bèk. Awor aki e elekshon pasá na 2021, e tabata number 3 riba lista i asina el a haña e oportunidat atrobe, e honor pa drenta parlamentu i e honor tambe pa sirbi pueblo komo presidente di parlamentu. Pa e ta algu grandi manera el a bisa Djasabra. Esaki pasobra parlamentu ta representá pueblo. Pe sirbi ta un di e kosnan mas grandi. No solamente den parlamentu pero pa esnan ku konosé, loke e ta hasi mayoria bia ta trabou di sirbi hende. “I si mi por sirbi mi pais den e órgano di mas haltu aki, pa ami ta un honor mashá grandi i p’esei mi ta wak bon kon mi ta hasié pa mi hasié na un manera satisfaktorio pa pueblo di Kòrsou”, segun Charetti a konta nos.

Internat

Charetti a bisa ku ora el a kaba su estudio Business Management. E tabata traha na banko pa algun aña. Nan ta traha hopi ku hóben i un temporada un di e hóbennan su mayornan a fayesé. El a haña duele di e hóben aki pasobra niun famia tabata kere. Charetti a papia ku su kasá pasobra e kier a tuma e hóben aki. Tantu Charetti komo su kasa tabata traha. Nan salario tabata bon i nan por a mantené ku un yu mas. Asina Charetti a kita for di trabou i a lanta un internat. Hopi hende no sa di esaki pero el a lanta un internat, un forma di siña biba independiente. E ta tuma hóbennan ku a “drop out”, hóbennan ku mayornan no ke na kas tantu mucha muhé komo mucha hòmber i loke e tabata hasi ta ku hóbennan ku ta bai bon na kas i ku mayor ta haña nan tremendo, e tabata haña e oportunidat pa e hóben bai biba ku e hóbennan ku nan karakter no ta bon i ta “drop out”. Charetti ku e hóbennan ehemplar tabata guiá e otro hóbennan. Esnan ku el a guia a bai hopi bon i te ainda ta bai tremendo ku nan. Ora el a pasa e internat over pa otro persona, e no a sigui traha i a bai dediká su mes na su kasá i yunan.

 

E paso pa polítika

Charetti tin 5 yu, 2 mucha muhé i 3 mucha hòmber. El a dediká su bida na su yunan, su kasá. Na 2016, e tempu ei Gerrit Schotte a aserk’é ku su kasá pa e por drenta polítika. Charetti a nenga pasobra e no ta hende ku gusta bòmbòshi i ribirishi i tiramentu di palabra. E ta un hende zagseno i trankil. El a nenga i asta a bisa ku kisas ta su kasá lo mester aserká pasobra e si ta gusta polítika. Su kasá ta gusta debatí pero Schotte a bisé ku el a haña un soño ku Charetti den dje i ku e tin di drenta polítika. Charetti a keda para riba nò pero su kasá a bisé ku e ta un muhé di orashon i tur kos e ta hasi orashon riba dje, dikon esaki no hasi orashon. I 6 luna largu Charetti a keda hasi orashon konfiando Dios ku e lo haña e no, pero el a haña un pas profundo kaminda el a haña konfirmashon ku e tin di drenta polítika. Asina Charetti a dal e paso di drenta polítika. Na kas nan a apoy’é. Su kasá, su mama, tata, yunan tur ta apoy’é. E tin sosten di tur hende rondó di dje.

Un diferensia

E persepshon ku polítika ta bòmbòshi i werewere tabata serka Charetti tambe. I ora el a drenta polítika e persepshon no a kambia. Na 2016 el a eksperensia e bòmbòshi, werewere, kosnan fèrfelu, tiramentu di palabra, akusashon i asta e ta kòrda un di e miembronan e tempu ei a lanta i akusá henter e frakshon ku e ta pertenesé na dje inkluyendo e mes di ta ladron, korupto. I ta algu ku a duel Charetti masha hopi mes pasobra e ta konsiderá su mes un hende íntegro. E ta konsiderá su mes un hende ku ta papia bèrdat, un hende ku ta hasi kos manera mester ta. Ora el a drenta polítika i a mira e kos ei, e persepshon no a kambia. Pero loke el a pensa ta ku e por hasi un diferensia. E hende por hasi polítika manera e ke pero por otro. E trabou aki ta unu di sirbi pueblo, e trabou aki ta unu serio i nos mester por hasié otro. E manera ku e ta wòrdu hasí pa añanan no a hiba e pais aki niun kaminda. Esei ta su meta tambe i awor aki Charetti ta hasi loke e ta prediká. E ta bisa ku e ke pa nos elevá, pa nos madurá, pa nos laga los i e ta wak pa e ta esun promé pa elevá. Si hende papia algu den su direkshon, e no ta tené na kurason pero ta madurá. E ta bai papia ku e hende pa sa dikon el a keda akusá sin puntr’e. I asina e ta laga lòs tambe. Esei ta e spiritu di e parlamentario, e gobernantenan, e mandatarionan mester tin pa ku nos pais pa asina nos bai dilanti.

 

Un kambio

Den e kantidat di lunanan ku e tin den parlamentu, Charetti a bisa ku e ta mirando kambio. “E kaminda ta largu, pero nos ta yega si”, e por bisa ku den e parlamentu aki e ta hopi positivo. Esaki pasobra e ta mira e humildat pa ku e parlamentarionan miéntras ku Charetti mes ta purba di ta neutral. E no ta e presidente di koalishon pero e ta e presidente di koalishon i oposishon. Ta tur a skohe pa e ta presidente. I e por bisa ku tin un kolegialidat hopi haltu. Tin hopi kolega manera sra Jesus Leito ku ta un persona ku tin hopi aña den polítika i si un di nan tin un pregunta, nan por aserk’é trankil i e ta duna e splikashon ku su santu pasenshi. Charetti no ta kere ku pasobra nan ta partidonan diferente, nan no mester tin union ku otro. Loke por mira awor den e parlamentu aktual ta ku tin bia tin krítikanan konstruktivo, tin hende ainda ke hasi politikeria pero loke por mira ta ku tin un union ku ta trahando ku otro, tin rèspèt pa otro. Ora tin moshonnan asta por mira ku si koalishon traha un moshon, nan ta bai oposishon i wak kiko ke kambia den pa asina e pasa “wall to wall” i tambe “vice versa”.

 

Hóben ku hopi zelo

E parlamentu aktual ta konta ku diferente hóben. Ta hóbennan ku hopi zelo i ku ta hasiendo nan bèst. I nan komo hende grandi mester duna e hóbennan e ehèmpel pasobra ta nan ta biniendo. Loke e hóben haña e ta sigui pasa over. Si por mustra e hóben kon e mester ta, nan por sigui hasi bon trabou. Loke por mira di e hóbennan den parlamentu ta ku nan ta hasiendo tremendo trabou i ta hasiendo nan bèst pa mustra ku por otro.

Tene famia huntu

Charetti ta un mama i kasá dediká. Charetti a bisa ku e tin 5 yu i un ta studia na Hulanda. E otro mucha muhé ya ta teenager i e otronan ta entre 7 i 11 aña. Charetti i su kasá ta repartí responsabilidat. E ta lanta tempran i hiba e yunan skol. Mèrdia su kasá ta buska e muchanan for di skol, duna nan di kome, laga nan traha tarea di skol i atardi ora Charetti yega, dependé ki ora e yega,  sea su kasá mes ta atendé e parti di tarea di skol sino Charetti si e ta tempran na kas, e ta atendé e tarea di skol ku e yunan. I pa tin e laso di famia ei nan ta krea dianan spesial pa por pasa huntu komo famia. Pa nan famia ta esensial. Esun ku konosé Charetti ta wak’e mayoria bia ku su kasá.  Famia ta importante i djabièrnè nan tin anochi di pelíkula ku e yunan. Ta wak pelíkula, kome pòpkòrn i kombersá ku otro. Djasabra tambe nan ta sali tin bia i djadumingu ta bai iglesia i despues bai kome huntu i asina nan ta sòru pa e famia keda kompleto.

 

“Mi no ta mandona”

E funshon di presidente di Staten ta unu di manehá. Kon ora Charetti ta na kas. Pero e ta bisa semper ku na kas ta e hòmber ta manda. E ta un persona masha trankil. Si e tin di dirigí e no ta dikta pero tur kos ta bai trankil. Na kas ta meskos, mi sa ku e hòmber ta kabes di kas i mi ta someté bou di dje i huntu nos ta hasi loke mester hasi. Charetti a bisa ku e no ta mandona.

 

Elevá parlamentu

Manera Charetti a bisa ku e tin i e ta tuma tempu. Pero e tin un mandato i manera el a bisa kaba e ke pa alsa e nivel di parlamentu. E ke pa elevá i madurá i laga lòs. E meta ei e tin i e ta kere ku e ta na e posishon pa kumpli ku e meta ei pa purba pa kumpli kuné kaminda por tin un parlamentu elevá. Un parlamentu kaminda ta hiba diskushonnan sano ku ta na fabor di e pais. E ta pidi ban stòp di politikeria i wak kiko ta e meta, wak unda e kos ta hiba Kòrsou, unda e ta hiba nos i si por uni lo por yega hopi leu. Su meta ta pa ken ku bin den parlamento mira ku e parlamentu ku tabata tei na tal aña tabata unu elevá i asina niun por baha bou di e nivel.

 

Algu agradabel

Agradabel i desagradabel. Charetti a konta nos ku hopi bia mester skor pa asina ministernan por kontesta. E ta kòrda ku den e skòrsen ei e koleganan di oposishon i koalishon a sinta huntu i a kuminsá un kòntèst di kanto. Oposishon kontra koalishon kontesta di kanto. E kos ei tabata great pa mira e ambiente ku tabatin den e pouze. Esei ta un di e kosnan ku Charetti ta kòrda tabata masha agradabel. I ta importante pa pueblo sa ku nan ta hende. Hopi bia a mira parlamentonan malu pa nan propio echonan, i kiko ku ta ku nan hasi i si nan hasi algu prèt òf no, bo ta haña algun hende por sali i bisa ku nan no ta traha. Ta bon pa pueblo sa ku nan ta hende, nan tin sentimentu, nan tei pa dirigí e pais pero nan ta keda hende i un hende mester por rekreá.

 

Hóben den polítika

Pa haña hóbennan den polítika Charetti ta kere ku mester eduká no solamente e hóbennan, pero mester eduká kada persona ku tin pensa na subi un lista polítiko. Esei pasobra tin bia ta haña ku personanan ku ta subi lista i ta bira sea parlamentario òf minister i nan no sa ta kiko nan ta beisig kuné. I ta importante pa sa kiko parlamentu ta kome i bebe promé ku subi un lista mes. E ta kere ku esei ta un di e kosnan ku nan ta papiando ku algun kolega di oposishon i koalishon pa kuminsá eduká e hendenan ku ke subi lista. Esei ta un di e kosnan ku mester hasi i ta un kos ku e mes a hasi personalmente.

 

Reglamentu di òrdu na papiamentu

Hopi hende no sa ku parlamentu tin un reglamentu di òrdu i den dje tin spesífikamente para kiko ta e tareanan di e parlamentario ora tin reunion i kiko e tin di hasi. E ta un buki na hulandes i Charetti mes a tradusié na papiamentu pasobra ta importante. E mes a eksperensia na 2016 tabatin hende ku nunka a habri e reglamentu di òrdu ei. I tin bia ora haña e kosnan den propio idioma e ta mas dushi pa lesa i por les’e ku mas pashon. I esei el a tradusí i e ta den man di algun persona ku ta wak e promé e bai e komishon di “werkwijze” pa asina e bira públiko. Edukashon ta hopi importante. Si por eduká kada hóben, kada persona ku ke subi lista i drenta polítika i si bo tin norma i balornan manera mester ta e lo ta sublime.

LAGA UN KOMENTARIO

Please enter your comment!
Please enter your name here