Eksposishon HUNTU ku obranan di te asta 40 aña

1666

Mañan 27 di mart ta habri e eksposishon HUNTU di Salustiano Martha mihó konosí komo Selsio. E eksposishon lo konosé un kantidat di obranan di arte ku Selsio a traha mas di 8 aña pasá i tin di asta 40 aña. Obranan ku Selsio a traha ora e tabata na Kòrsou pero en partikular tempu e tabata na Ulanda.

Nasementu di mi kreatividat

 

El a konta Djasabra a konta ku e ta biba awor entre Kòrsou i Ulanda. Su biba mes ta na Ulanda i kada 6 luna e ta bai òf bin Kòrsou. E ta kere ku e bia aki kisas e keda un tiki mas largu na Kòrsou. Selsio a bisa ku el a bira mas konsiente di arte, e parti kreativo, despues di e revolushon di 1969. Den aña 70 den bario a kuminsá ku e asina yama High Flying park. E tabata lider di Proapark na Seru Fortuna. Einan el a realisá ku nos tur ta asina kreativo i si nos pone man huntu, nos por hasi hopi kos ku ta muchu mas grandi pa nos pais. Einan el a kana drenta arte, el a bira konsiente di e parti kreativo ku e por us’é, ku e por krea kosnan ku nunka el a pensa ku e por a hasi. Tur loke bo por krea ta den bo, rondó di bo, ta saka so bo tin di sak’é pafó

 

Di High Flying park te awor

 

Selsio a splika ku de bes en kuando e ta traha ku piedra i kombiná e ta traha su obranan ku bròns, heru, aluminio etc., etc. Despues di Proapark a bin Ceramic Suffisant. Huntu ku Len Gillen e tabata bai tur kaminda kue tèst di klei i asina despues di tempu nan a haña un fórmula di klei pa traha algu. I di mes ora traha un kos mester kim’é, bo ta siña traha ku fòrnu i e entusiasmo ta krese pasobra bo ta mira kosnan bira real. Asina el a kuminsá komo potten bakker. I p’esei den su obranan e tin aktualmente klei ounke mayoria obra ta di Ceramic.

 

Un soño a bira realidat

 

Pa loke ta e eksposishon HUNTU, Selsio a bisa ku loke e ke aktivá, pasobra e intenshon di bin Kòrsou i pone su arte tabata un soño. Ademas e ta yama su mes eskultor pero e tin mas ménos 8 aña sin traha un piesa di arte. Selsio a bira malu i despues di esaki e mester a laga su kosnan para. Na Ulanda e tabatin su galeria pero ora el a bira malu tur kos a kai na awa. Pero el a warda algun di su artenan i ora el a bin bèk el a disidí di bin Kòrsou ku su obranan pa su eksposishon. E kier a traha su mihó artenan di su bida aki na Kòrsou. E ta kreando awor aki e posibilidat pa traha su mihó artenan di su bida. Ku esaki Selsio a bisa ku su obranan den e eksposishon HUNTU ta obranan ku el a traha promé ku 8 aña pasá. Tur ta obranan ku el a bin kuné for di Ulanda.

Mira balor di bo arte

 

Relashoná ku arte na Kòrsou Selsio a bisa Djasabra ku nos yu di Kòrsou mes tin di bira mas konsiente, no di loke por krea pero ku nos mester traha huntu ku otro. Nos tin un merkado asina chikitu ku no ta fásilmente por biba di obranan di arte. Pero komo Kòrsou ta un pèrla den Karibe, si pone man huntu por hasi hopi, por probechá mas. Hóbennan ku ta interesá awor aki mester bira konsiente di nan mes. Si ora bo ta konsiente di bo mes, bo tin balor di bo mes i e ora ei bo por mira balor di bo arte ku ta parti di bo kultura. Si bo no konosé bo mes, no ta fásil den e sistema ku bo a lanta den dje, no ta fásil pa biba di arte, si tabata na Kòrsou. E merkado aki ta muchu chikí, Selsio a bisa durante di e entrevista.

 

Arte di paden

 

Arte ta bin di paden i mester konsientisá nos yunan pa nan saka e kos ei. Selsio a bisa ku si e papia di su grandinan, nan a trata na hasié pero nan a kibra e forsa kreativo. No ku nan tabata hasié intenshonalmente pero nan no tabata sa. Dor di su eksperensia e mester lucha kontra di e kos ei. Komo el a lucha kontra di dje, su spiritu a keda bibu. Hopi di nos nos spiritu ta abou, nos no sa ken nos ta. Si nos papia di spiritu hopi di nos hendenan tin miedu di spiritu i ta kere ku spiritu ta algu di religion, pero esei no ta e kos. Ta e sistema ku a hinka den nos mes. Esun ku konosé su mes i konosé su spiritu e ta realisá ku e ta parti di universo, parti di mundu i no ta pensa riba Kòrsou chikitu so. Mirando e komunikashon ku tin awor aki, unda ku ta, bo man i wowo ta alkansá rònt mundu.

 

Mama kargadó, e obra di 47 aña

Pa loke ta su eksposishon el a konta Djasabra ku si e papia loke e ta deseá, es eksposishon aki ta grandi teniendo na kuenta ku ta un kolekshon di arte di hopi aña e ta presentá. Pero e ta deseá di un eksposishon muchu mas bunita i mas grandi ku loke e ta presentá mayan. I e obra ku tin mas tantu aña. esun promé asta yama Mama kargadó. E obra ei ta traha ku klei di Kòrsou. Ta un di su promé piesanan ku el a traha, promé ku el a bai Ulanda, asina Selsio a bisa nos. Mama kargadó a keiru sam sam ku Serio, el a bai Ulanda i bin bèk Kòrsou. Selsio a bisa ku e obra aki ta lag’é kòrda hopi kos. E tin masha balor pa mama, e hende muhé pasobra hende muhé ta esun ku den bida real ta mira ku nan mes ta tata i mama i nan ta e parti ku ta tene nos huntu. Si haña mas balor di nos hende muhénan, nos ta realisá ku nos mester respetá nos grandinan, nos hende muhénan. Selsio a ripara un falta di rèspèt pa nos muhénan i e ta kere ku e situashon ta loke a trese esaki. E obra di mama kargadó ta traha na 1974, konsekuentemente 47 aña. E obra aki segun Selsio tin n balor sentimental grandi pe i e sa ku no ta fásil pa pro lag’é bai.  Pero meskos ku un yu, ni maske kuantu bo stim’é, bo tin di lag’é lòs i meskos e obra aki. Selsio ta deseá pa no e piesa di Mama so, pero tur su piesanan haña un bon dak.

 

Bai Ulanda pa mi yunan

 

Selsio ta biba na Ulanda pero e ke práktika su arte na Kòrsou. Dia el a bai Ulanda tabata pa su yunan. E tempu ei na aña 86 pero promé ku esei e tabata haña su trabounan via di Shell. Ora Shell a bai i ekonomia a sak den otro, el a realisá ku si e keda aki, e no por mantené su yunan manera mester ta i p’esei a disidí di bai Ulanda kaminda e ta mira un oportunidat i ku e deseo ku ora su yunan ta kla pa bula bai, e tambe por bula bin su kas bèk, a dur’é un tiki pa e bin Kas. Tempu su yunan a bula bai, e tambe a haña otro amor i el a keda tòg poko wanta na Ulanda. Pero awor no tabatin awa pa laba i el a bin Kòrsou pa un temporada. Su deseo ta pa pone un parke na Kòrsou i ei e ta sinti ku ta su felisidat i p’esei el a bai pe.

 

72 obra den eksposishon

E ta konsentrá den su eksposishon riba huntu Ubuntu. Su temanan ta hopi simbóliko i harmonioso. E ta dediká atenshon den union, unidat, siña parti ku otro, amor. Loke e haña komo inspirashon ku ta bin di naturalesa, ta esei e ta hinka den su obranan. Tambe e ta haña inspirashon di bestia i hende. Tur su obranan tin un tema i tin un mensahe nan tras. Selsio a menshoná ku e tin den e eksposishon 72 obra. Ta trata di obranan for di chikí te esnan di mas grandi. Pa tur hende tin algu. E obranan ta na benta segun Selsio. Intenshon di dje ta pa huntu krea e parke kaminda el a pone e eksposishon ei. El a bisa di no ta warda te ora e ta kla, pasobra e espasio tei i huntu lo hasié. Ken ku bin na e eksposishon a duna nan aporte pa kontribuí pa hasi e intenshon di dje realidat. E eksposishon ta di 10 or di mainta pa 2 or di mèrdia. E eksposishon lo keda habri pa un luna i ta habri tur djasabra, djadumingu i djárason, tur e dianan ei di 10 or di mainta pa 2 or di atardi. E lugá di e eksploshon ta na Seru Fortunaweg 190. E ta masha fásil pa haña pasobra Seru Fortuna ta un kaya e ta. Entrada pa e eksposishon ta kompletamente grátis.

 

Un fortuna

 

Selsio a konta nos ku el a kambia e nòmber di Seru Fortuna pa de Berg van Fortuin. El a bisa ku e bario ei ta un fortuna pero ta sa no sa kiko e ta. Por ehèmpel durante di e entrevista nos tabata sintá bou di palu, paranan i yuana, bou di solo kla. E kos aki ta un paraiso ku hopi hende lo tin gana di dje.

 

Algu mas di Selsio

Salustiano Martha, o Selsio, a nase dia 8 di yüni, 1950 den bario di Seru Fortuna, òf manera e ta tradusié na hulandes: De Fortuinberg. Ku su 13 aña el a kita for di skol i mester a bai traha den konstrukshon. 1969 a trese kambio den su bida. Huntu ku otronan el a kuminsá den bario di Seru Fortuna e asina yamá High Flying Park. Aki el a bin deskubrí su kreatividat. Tabata un dibertishon inosente. Nan tabata kier a krea un espasio pa bini huntu i diskutí formanan kon pa krese den union. Pa siña mas di nan mes historia, di e kultura afrikano, pero tambe di indjan i kiko tabata nifiká ta un artista. Komo mucha ku regularidat e tabata lesa tokante e aventuranan di Kuifje na Timbuktu. Su soño semper tabata pa siña konosé e kontinente di Afrika. Esei el a hasi tambe. Kada oportunidat ku e tabatin e tabata biaha pa Afrika pa asina siña konosé su rais.

Na 2013 Selsio a bira hopi malu. Tabata tambe e periodo ku e mester a sera su atelier ku su hardin di eskultura masha bunita, situá den un kompleho di skol na Groningen. El a warda tur e trabounan aki den dos kònteiner ku e speransa ku un dia e por laga Kòrsou sera konosí ku su trabou i e desaroyo ku e tabatin komo artista na Hulanda. Su ideal semper tabata pa bini bèk. Spesialmente pa bini bèk kaminda el a nase, na Seru Fortuna i forma un komunidat kaminda tur hende ku ke produsí algu, tin e oportunidat pa traha huntu, i bai dilanti. Ku e meta aki el a krea su hardin di arte na e kas kaminda el a lanta na Seru Fortuna, pa stimulá hendenan den e bario pa traha huntu i asina tur por bai dilanti.

Ku e eksposishon HUNTU, organisá pa Gallery Alma Blou, Selsio ta habri su portanan na Seru Fortunaweg 190 djadumingu dia 27 di mart di 10 – 2or di atardi. Ku benta di su obranan e ta spera di rekoudá fondo pa por sigui traha riba su soño pa krea un espasio kaminda hendenan di bario por bini huntu.

 

 

 

 

LAGA UN KOMENTARIO

Please enter your comment!
Please enter your name here