
Mañan djadumingu ta repartura di Museu Hudiu. Nos tabata konosé komo Jewish Cultural Historical Museum pero awor lo yama Jewish Museum Curacao. Michele Russel Capriles komo presidente di e museo a duna nos di djasabra un ‘Sneak Pick’ den loke ta spera mañan djadumingu 18 di mei, na e reapertura di museo Hudiu ku nos konosé tambe den boka di pueblo komo Snoa pero ku awor ta bai yama Jewish Museum Curacao. E aña aki museo hudiu ta kumpli 55 aña, komunidat hudiu na Kòrsou ta bai kumpli 375 aña i Snoa mes 293 aña.
Historia
Michele a konta Djasabra ku nan tin 55 aña i semper tabata un museo chikí di 4 kamber chikí i kolekshon grandi,. Nan a tuma riba nan mes 7 aña pasa pa engrandesé e historia ku nan ta presentá na públiko. Esei nan a hasi último añanan. E edifisio bieu ta data di 1728. Ta un di esnan mas bieu den Punda. E tabata sirbi komo kas di Rabino i e otro kas di Baño ritual. Hende e muhé mester a laga nan bes ritualmente tur luna. Semper e edifisionan ei a forma parti di e núkleo hudiu den Punda. Nan famia, promé grupo a yega 1651 Kòrsou i e tempu ei a establesé pabou di refineria, parti kaminda e sementerio ta. E graf mas bieu ta 1669. E komunidat a establesé einan i nan tabata agrikultor pero e tera di Kòrsou no ta asina fértil i no tabatin sufisiente awa. I p’esei e famianan a yega Punda hopi lihé kaminda nan a start nan Sinagoga i a kuminsá desaroyá komersio ku Oropa i Region. Den un di e kambernan di e parti bieu di e museo ta kaminda ta splika kon e hudiunan tabata biba e último 375 aña na Kòrsou. Ta kuminsá por ehèmpel ku e promé siglonan kaminda hopi a establesé e ret di komersio, despues ta sigui den siglo 19 ku komunidat bon establesé, ta toka e tema di sklabitut. Nan a antepasadonan a biba den tempu kolonia i a hasi negoshi den tempu di sklabitut. No tabatin hopi hende envolví den sklabitut pero e komersio ku nan tabatin a logra bona pasobra tabatin sklabitut. Ta parti di un historia segun Michele, ku nan ta spera di por profundisá mas den dje den próksimo añanan. Aktualmente tin un pida chikí riba un porta. E ta riba un porta pasobra semper a tene e historia aki tras di porta skondí i no pa papia di dje pero un dia ta spera di habri e porta di por pone un eksposishon ku ta digno ku e tema aki.
E hudiu a emigrá
Den otro vitrina tin siglo 20 i pida di guera mundial, di e prinsipio di e siglo kaminda ta e hudiunan bon establesé ku a bin di Spaña i Portugal i un grupo di migrante ku nos a yama polako ku a bin di yen pais. Tin un parti di 30 di mei ku a kambia e bista di komunidat hudiu kompleto na Kòrsou. E tempu ei kasi 80% di Punda tabata den man di hudiu. Ounke 30 di mei no tabata dirigí riba hudiu pero hopi di nan negoshi a kima i e migrantenan hudiu a laga nan kòrda kiko a pasa na Oropa i nan a disidí di bandoná e isla;. Tin grupo ku a keda. Tambe tin otro eksposishon ku por mira e diferente negoshinan di hudiunan. I asina ta purba di duna homenahe na bida hudiu na Kòrsou.
Diáspora
Tambe tin e eksposishon di diáspora hudiu pasobra hopi ku a bin aki despues a sigui pa otro paisnan manera Santo Domingo, Jamaica, Venezuela i hopi pais mas. Por ehèmpel e Maduro di Venezuela tambe ta di Kòrsou. I asina tin hopi Maduro, Capriles, Henriquez. Hopi bia ora negoshi ta bai malu aki na Kòrsou, nan tabata Sali aki i buska suerte hopi kaminda. Mayoria bia ta e hòmbernan tabata bai i nan famia a bisa kisas katóliko òf kristian den e paisnan ei.
Meskla di Kòrsou i Hudiu
Mas aleu tin e kushina hudiu i Kòrsou ku a meskla ku otro manera e keshi yená, e kuki lèter, e panlefi i e orea. Tur a bini di e kushina hudiu i a meskla ku esun di Kòrsou. Por ehèmpel e keshi yená segun hudiu ta traha ku piská a base di kiko por kome òf no. Meskos tambe den e sekshon aki di e museo ta papia di papiamentu i nan ta konvensí ku hudiunan tabatin un man grandi den papiamentu pasobra e struktura aki ta hopi basa riba portugues i e promé hudiunan ku a bin aki tabata papia portugues. Pa nan e ta parti di nan idioma. Tambe tin e sekshon di yayanan ku nos na Kòrsou tambe a tuma over. “Nos ta kere ku bon siman ta un kustumber ku a Sali for di hudiunan. Esaki pasobra den hudaismo riba djasabra na fin di shabat, tin seremonia ku ta hasi na kas ku yama Havdalah i einan ta tuma despedida di e shabat i bon bini na un siman nobo. E seremonia ei tabata tuma lugá na kas i ta invitá tur tur hende den kas pa bin huntu, tambe e personal di kas. I na final di e seremonia ei ta deseá otro bon siman. Nos ta kere ku e kustumber di bon siman a nase einan. Rònt Karibe i mundu nos ta e poko nan ku ta us’e tur santu siman. Ta kosnan asina nos ta trata aki den pa mustra ku nos ta un komunidat ku hende ta kere nos a keda isolá pero nos a integrá i meskla ku e komunidat di Kòrsou”, Michele a konta. Tin grupo hudiu ku a mantené su tradishon profundo pero manera Michele a bisa “mi ta hudiu te den mi igra pero mi ta yu Kòrsou te kaminda mi lombrishi ta derá”.
Kustumber
E kustumber hudiu mas sagrado pa Michele ta esun di Yom Kippur. E ta tuma lugá un bia pa aña, fin di sèptèmber kuminsamentu di òktober., E fecha ta varia pasobra e ta a base di e kalendario lunar. E ta momentu den aña kaminda tin di para ketu i pidi pordon pa loke bo a hasi fout i pordoná tur ku a hasi abo algu promé bo yega serka dios pa skibi mi den buki di bida un aña pasa. Pa Michele e ta importante, bo ta keda sin kome i bebe. Bo ta yuda i Michele ta den Snoa henter e periodo ei. E ta momentu ku den aña bo ta wak den bida kiko bo a hasi i kiko bo no a hasi i wak si ta esaki ta e bida ku bo ke tin. Ora pensa riba e kosnan ei e ta un momentu pa para ketu ta ken bo ta i unda bo ke bai i kon bo a kana yega te kaminda bo ta., I drei wak otro i pidi despensa. “Pa ami ta e momentu di kas sagrado.”.
Un atrakshon turístiko
Museo hudiu ta importante pa e komunidat hudiu, e ta di gran nifikashon pa Kòrsou pero mundialmente e ta un atrakshon turístiko. Michele a splika nos ku nan ta risibí pa aña alrededor di 15 mil hende. Nan ta spera esei lo krese. Awor tin un parti nobo i algun kos ku ta bin aserka. Ta bai ofresé un oudio tour na kuater idioma, papiamentu, ulandes, ingles i spañó. Semper bo tin guia pa kana rònt i un hende lo splika dikon tin santu riba e flur den snoa i asina tur detaye di loke nan no ke pa e hende pèrdè. Tur esei ta parti di e eksperensia ku nan ke duna. Den e parti nobo lo bai tin basta parti oudiovisual. No tin un felm 375 aña kiko a hasi i kiko por mira. Awendia hende ta mas visual pasobra hende ke mira, skucha i eksperensia. Tambe tin kosnan ku tin pa hende hasi i no solamente ta pasivo. Den e eksposishon di George Maduro i Anne Frank tin sine kontinuamente.
Kambio di nòmber

Michele mas aleu a mustra riba e kambio di nòmber. Nan ta kambia di Jewish Cultural Historical Museum i ta bira Jewish Museum Curacao. Esaki ta asina pasobra mundialmente ta asina e hudiunan ta yamando nan mes; Jewish Museum Amsterdam, Jewish Museum Berlin ets ets. E ta bira mas rekonosibel. Nan ta orguyoso di e logo diseñá pa Steffen Maas. Mei mei por wak e strea di David ku ta un di e símbolonan di hudaismo. Por wak e streanan ta bai i bin ku ta nifiká e diáspora di hudiunan a bin Kòrsou i despues bai region atrobe. E símbolo ei ta loke ta haña riba tur loke nan ta ofresé. E entrada ta riba skina Hanchi Snoa i hanchi Angel Job pega ku Snoa. Nan a keda den kurason di Punda. Tur kos a keda meskos, mesun orario sigur.
Historia di e di dos guera mundial na Kòrsou
E parti nobo di Museo Hudiu ta dediká na segunda guera mundial. Eksposishon aki ta kolektando historia di e di dos guera mundial. Por tuma nota di e guera na Kòrsou, kiko a pasa na Kòrsou, e yegada di e gruponan di Ost Oropa i kon nan a yega i establesé aki.Lo bai haña televishon ku informashon, lo tin e historia di hendenan ku a sobrebibí Holocaust i a bin biba Kòrsou. Lo tin un ‘slide show’ ku potrèt di hendenan ku nan a logra identifiká. Ta trahando un data bas kaminda por haña informashon di kada un di e personanan ei. Den e área ei ta konta historia di segunda guera mundial;. Tin área di e kampamentu na Boneiru., di e barku Cabo de Honos ku a pasa 11 luna riba laman promé ku un pais a aseptá nan i ta na Korsou sino nan mester a bai bèk Oropa ku tur e konsekuensianan. Lo tin un memorial na e hendenan ku a muri durante e di dos guera mundial, ku nan nòmber i un piedra di marmer pa rekonosé. Asina tin diferente kos i nan lo bai kambi’e kada bes. Durante di aña lo keda añadí historia nobo ku nan topa.
Eksposishon permanente di George Maduro

Den museo hudiu lo tin tambe un eksposishon permanente di George Maduro. E persona enkargá ku esaki ta Saskia Luckmann Meijer kende a splika nos ku promé tabata un museo chikí i awor ta bira grandi. Einan por mira e historia di George Maduro. E eksposishon aki tabata na Biblioteka di Korsou pero awor mas grandi i permanente. E historia ta parti den 10 parti. Tin for di kuminsamentu te na su final. E ta un yu di Korsou ku a bai Ulanda,. Einan a bringa pa nos libertat i el a hasié di un forma ku hopi bia el a skohe pa su ideal i hustisia i no ta su mes bida i seguridat. I esei ta e historia bunita di George. Tin un kolazje di potrèt i huntu kuné diferente materia;. Su famia a warda hopi pero nan a logra haña vários artíkulo. Por ehèmpel Saskia a laga nos wak un sapatu di George Maduro ku el a usa durante ku e tabata den e tim di futbòl.
Eksposishon Anne Frank

Jurmet Huitema- de Waal ta enkargá ku e eksposishon di Anne Frank. I den e eksposishon aki tin un impreshon di e kas kaminda ku su famia nan a skonde. Jurmet a konta nos di e eksposishon di Anne Frank ku lo ta permanente na Kòrsou. Esaki ta pa promé bia na Kòrsou kaminda ta konta e historia di Anne Frank pero kaminda tambe tin historia di hóbennan di Kòrsou ku ta laga mustra e eksklushon i deskriminashon. Ta temanan ku Anne Frank a skibi den su diario. E historianan ei tei na Kòrsou. I ta spera ku hopi skol lo bin e eksposishon di Anne Frank pa e sirbi komo un reflekshon pa e hóbennan aki kiko nan por hasi kontra deskriminashon i kiko e hóben por hasi ora e sintié ekskluí. Anne Frank a nase na 1929 na Alemania i ora e nasinan a bin na poder huntu ku famia a hui pa Ulanda. Einan el a bai skol, a sera amistatnan i na 1940 ora e nasinan a drenta Ulanda i e hudiunan no tabata sigur mas. I asina nan a bai skonde den un kas pa 2 aña i esei ta e impreshon di e kas den e museo. Pero lástimamente a deskubrí nan 4 ougùstùs i a manda nan diferente kampamentu i no a sobrebibí ku eksepshon di e tata i e a saka e Dagboek di Anne.
Reapertura:
Reapertura di Jewish Museum Curacao ta habri mañan pa públiko di 3 pa 6 or di atardi. Tur hende ta bon biní i e entrada pa e dia aki ta grátis.























