Wanawa, historia di Africa prékolonial na papiamentu

1600

Outor Rose Mary Allen i publiká pa Fundashon Publikashon

Fundashon Publikashon ta lansa awe 5 di mart un buki skibí pa Rose Marie Allen di Africa promé ku kolonisadónan a bai einan. Wanawa. Antropólogo i profesor ekstraordinario den kátedra di kultura, komunidat i historia na University òf Curaçao dr Moises da Costa Gomez, Rose Marie Allen i Gibi Basilio presidente di Fundashon Publikashon a konta di e publikashon nobo aki.

Wanawa Afrika Prékolonial: Un Introdukshon, ke pone atenshon riba historia i kultura di e kontinente afrikano den e époka promé ku kolonialismo oropeo a tuma lugá. Te ainda hopi hende ta asosiá Afrika solamente ku e historia di sklabitut transatlántiko i ta neglishá e echo ku e kontinente akí tabatin un historia riku i diverso. Historia di Afrika no a kuminsá ku e komèrsio di sklabitut transatlántiko, kaminda miónes di su habitantenan a keda transportá komo katibu pa e kontinente amerikano. Hopi biaha a pinta Afrika solamente komo víktima di kolonialismo, i no komo agente di su propio historia i kultura riku. Intenshon di e buki akí ta pa enfoká riba su diversidat históriko, ekonómiko, kultural i sosial pa asina amplia konosementu di esaki.

E buki ta un introdukshon kòrtiku na papiamentu di historia i kultura di Afrika prékolonial ku e intenshon tambe pa stimulá hende pa nan mes sigui profundisá den esaki. E ophetivo ta pa duna un bista global di naturalesa di e kontinente, kon estadonan grandi i chikí a desaroyá den transkurso di tempu, nan subida i tin biaha kaida, i tira lus riba personahenan di importansia den e historia, miéntras ta menshoná tambe kon esakinan tin biaha ta konektá ku historia di sklabitut transatlántiko. Ademas e buki ta duna un bista di e kultura diversifiká i heterogéneo di e kontinente.

Rose Mary Allen (Kòrsou, 1950) ta antropólogo i profesor ekstraordinario den kátedra di Kultura, Komunidat i Historia na University of Curaçao Dr. Moises da Costa Gomez. El a publiká diferente buki i artíkulo riba tereno di imigrashon, sosiedatnan basá riba e sistema di sklabitut, músika, forma di kombibí den Karibe, historia oral, e dinámika di formashon di identidat, nashonalismo moderno, i asuntunan ku ta regardá género. El a risibí Premio Boeli van Leeuwen i  Premio Cola Debrot na 2015 pa su kontribushon na siensia.

A kuminsá na 1992

Outor di Wanawa Rose Mary Allen ta konta ku el a traha riba e buki aki pasobra na 1992 tabatin un eksposishon tokante di Afrika, di UNESCO. A bin ku diferente imágen, poster di Afrika. Den e konteksto ei Rose Mary a skibi un relato relashoná ku e imágennan i kiko nan ta nifiká, di kiko nan ta trahá etc. Den transkurso di tempu tabatin tambe e sho di moda di ‘African Fashion is On’ i a pidié pa duna charla. Komo ta trata di e tema di Afrika, a pidi Rose Mary pa papia tokante di esei tambe. Tur esei a lanta su interes pa buska mas informashon, traha relato, skibi buki i poné den un konteksto mas amplio. Hopi bia ora papia di Afrika ta mira solamente e parti di sklabitut. Tambe ta mira imágennan ku ta haña di Afrika ku ta hendenan morto di hamber, hendenan ta biba den chosa i ‘hutjes’, pero segun Rose Mary tin un otro Afrika tambe, un otro imágen, un otro narativo di dje. I den e konteksto aki e kier a pone e buki aki, pa asina duna un bista mas balansá di e kontinente i ku aki banda sa masha tiki di dje. Manera el a menshoná, el a kuminsá ku e buki aki for di 1992 pero a lag’é para un ratu pa e por sigui buska informashon i pa hasié un tiki mas amplio, bai un tiki mas profundo riba e aspekto.

Su nifikashon

Wanawa ta bin mas di Richinel Ansano, un antropólogo i el a hañ’é di Martili Pieters, tabata un hende ku tabata un papiadó di gueni. E Wanawa ta e konsepto ku hendenan tabata duna na e kontinente Afrika ora papia di dje. Ora papia di Afrika ta usa e konsepto Wanawa ei. Den e buki tin diferente elemento ku e ta trata. Tin e parti di geografia ku ta masha importante. Tambe e parti di historia ku ta bai te e promé hendenan ku ta sali di e kontinente aki i plama bai rònt mundu. Tambe e ta papia di e flora i founa i ta bai mas riba e parti di e estadonan, imperionan ku tabatin e tempu ei. I tambe unda tin konekshon ku sklabitut, e sklabitut transatlántiko tambe ta mir’e bèk den e buki aki.

Awor aki tin internèt pero tambe tin bukinan entre otro esun ku UNESCO a saka di un seri di historia di Afrika. I den transkurso di tempu, sra Rose Mary tambe a kolekshoná diferente buki tokante di historia di Afrika. El a sigui bisa ku ta masha importante pa menshoná ku tin potrètnan den e buki i ta trata di potrètnan di Elton Sint Jago ku a biaha hopi na diferente lugá di Afrika i bishitá diferente pais. E ta duna lès na skol i a duna Rose Mary pèrmit pa hasi uso di e potrètnan den e buki.

Afrika ta un kontinente i no un pais

Wanawa ta na papiamentu. Intenshon tabata pa e por ta na papiamentu i ku hendenan lokal por les’é i tuma nota di e historia di Afrika na papiamentu. E buki ta mas lokal i dirigí mas pa nos hendenan lokal. Na otro idiomanan tin hopi buki kaba riba e historia di Afrika pero tòg no na papiamentu i p’esei Rose Mary a hasié spesialmente pa hende ku ta papia papiamentu, pa nan les’é i siña di e historia di Afrika. Esaki entre otro pasobra hopi bia ora ta papia di Afrika, ta hasi manera ta un pais, pero e ta un kontinente ku tin diferente pais ku tòg tin nan propio kultura, nan propio manera di ta, nan propio religion. E ta un kontinente sumamente amplio i kada grupo étniko tin nan propio kultura, nan propio idioma, e ta algu ku ta mas leu ku solamente e noshon ku nos a papia di dje, ora nos papia di Afrika i ku ta hasi manera ta un pais e ta.

Di dos publikashon

Fundashon Publikashon ta para tras di e buki Wanawa. Gibi Basilio presidente di e fundashon a bisa ku e tempu ku Rose Mary Allen a kuminsá buska informashon pa e por yega finalmente na Wanawa, nan a lanta na mes momentu Fundashon Publikashon. E lantamentu tabata den kuadro di un konferensia grandi na Kòrsou kaminda diferente hende di Karibe a bin i a enfoke riba sosiedatnan di Karibe i spesialmente e aporte di hende muhé na e sosiedatnan aki. Durante di e konferensia ei a lanta un fundashon pa yega na e promé publikashon. Ta trata di esun “Mundu yama sinta mira”, e tempu ei un buki di Richenel Ansano, Jeanette Cook, Eithel Martis i Joyceline Clemencia. E buki aki ta na ulandes, ingles i papiamentu i tin aporte di masha hopi hende. Tin aportenan artístiko den forma di pintura i poesia i algun parti sientífiko. Ku e buki aki nan tabata ke pa e aporte artístiko ta presente i pone asento riba aporte di hende muhé na sosiedat karibense. A publiká e buki aki i mester a sigui traha duru pa purba pa kada algun aña pa por tin publikashon. Pero publikashon no ta fásil segun Gibi Basilio. E idea tabata tei i nan a purba pero no a logra te awor. I despues di 30 aña Fundashon publikashon tin su di dos buki. Gibi Basilio ta kòrda ku algun aña pasá nan kier a asta stòp ku e fundashon. Pero nan a sigui tòg i awe tin otro publikashon ku ta Wanawa.

Portanan a habri

Ku publikashon di Wanawa e reakshonnan a kuminsá bin di personanan ku tambe ke publiká algu, segun Gibi i a konta nos. Ta bon ku nan a bin dilanti awor i pa mustra ku no ta nan obranan so pero nan ke mustra nan intenshon pa otronan publiká. I e interes tei. I komo nan ta pone hopi atenshon riba papiamentu, ta pone ku mas hende ta buska mas pa lesa pasobra ta papiamentu. I p’esei e Fundashon ta kontentu ku Wanawa ta na papiamentu i ku teksto revisá na bon papiamentu. Esaki pasobra tin hende ta papi’e bon i no por skibié bon i p’esei Wanawa a konta ku aporte di diferente hende manera Laura Quast. E obra aki ta unu di kontenido i na bon papiamentu i asina stimulá hende pa no skibi kon ku ta pero skibi bon. Buska hende duna konseho i mustra ku nos por pasobra nos tin un tremendo idioma.

Bon papiamentu

Rose Mary ta kere ku ora nos ta papia di papiamentu ta bon pa e menshoná Mazarella Jansen ku ta esun ku a wak e buki promé i tambe Laura Quast i no pa keda sin menshoná Gibi Basilio. Ta nan a wak kada frase si e ta bon i asina bo sa ku ora e buki sali, e ta sali na bon papiamentu. I e buki aki por keda usa na skolnan, por saka informashon importante for di dje.

E similaridat di nos i Afrika

I tin basta kos similar entre Afrika i Kòrsou. Banda di e parti di historia Rose Mary a tuma algun kos ku ta trata e kultura. Por ehèmpel e parti kon nos ta dil ku otro den famia, e famia grandi ku un tempu nos tabata konosé, konsistente di wela, tawela, tio, tanta ku tambe ta envolví den e edukashon di e mucha. Rose Mary no por menshoná sin menshoná e ekspreshon di “It takes a village to raise a child”, mustrando ku e komunidat ta esun ku ta eduká. Un tempu e tabata asina ku vários ta tira bista riba mucha, famia tabata tira bista riba mucha, kosnan ku ainda ta eksistí. I e parti mas konosí ta esun di muzik, tambú, uso di tambú pa komuniká i trese mensahe i pa baila. Tambe tin ku kuminsá manera na Ghana tin un potrèt kaminda nan ta mustra e Fufu i esei ta funchi. Ta kome ku karni kabritu meskos ku e yambo. Tur e parti di kuminsá ta keda enfoká. Por mira e similaridat entre nos i Afrika.

Reflehá riba nos kultura

Ta importante pa sinta reflehá riba nos kultura. Esaki pasobra bo ta biba bo kultura den sentido ku ora ta huntu ku otro, bo manera di ta, defakto ta bo mes bo ta bibando bo kultura, Rose Mary ta kere ku nos tin di tuma tempu i para ketu i wak si nos ta den e bon direkshon òf kua direkshon nos ta bai. Kiko ta kultura; kultura ta bo manera di ta, bo manera di komuniká, bo manera di ekspresá, bo manera di biba ku otro. I tin un kambio tumando lugá den transkurso di tempu. Nos ta bibando un tiki los for di otro i einan nos mester hasi nos mes e pregunta si ta den e direkshon ei nos ke bai. Den e direkshon ei nos ke bai ku nos kultura? E manera ku nos ta komuniká ku otro, e manera ku nos ta dil ku otro, ta den e direkshon ei nos ke bai, ta asina nos ke pa nos kultura bira? Na sierto momentu e por bira parti di bo kultura i e ta nifiká e ora ei ku e ta algu normal pa bo. E pregunta ta si ta den e direkshon ei nos ke bai. Kada hende ta biba riba nan mes no ta wòri ku otro i e no ta kere ku ta esei nos ke.

Lansamentu Wanawa

Awe djasabra dia 5 di mart e buki lo keda presentá. Di 5 pa 7 or di anochi lo tin e lansamentu di Wanawa na e Sentro di Bario Kustbatterij. Ta un sentro di bario nobo. ISOCO tambe lo tei durante di e presentashon i Nori Doran ku lo presentá dos poesia, unu di Afrika i otro di papiamentu. E buki lo ta optenibel na Mensing Caminada i Bruna pero tambe serka e Fundashon Publikashon i serka Rose Mary Allen mes.

 

LAGA UN KOMENTARIO

Please enter your comment!
Please enter your name here