Michael Look

Nos di tres tata den e edishon spesial e luna aki di tatanan ta Pastor Michael Look. Michael ta otro tata ehemplar i eksepshonal. E ta kasá i tin dos yu hòmber. Un di su yunan hòmber ta outista. E forma ku nos a eksperensiá kon el a i ta dil ku su yunan ta hasié sigur un tata pa nos pone atenshon riba dje.

Ki bo a ferwaktu di ta tata; Komo tata e ta mira e responsabilidat pa lanta e mucha bon, protehá e mucha pa ora e haña un yu e por ta manera su tata. Segun Michael, su tata semper taba’tei pa nan, el a guianan den hopi kos. Su tata a envolví nan den hopi kos por ehèmpel ora e ta bai chapi yerba pa kabai nan tin di bai kuné pa yud’é, tambe duna e kabainan kuminda. Su tata tabata sali ku nan komo su yunan i asta ku muchanan di Suffisant por a djòin. I ora e wak su tata i ora e tabata bai bira tata e mes, e tabata sa ku e mester tin tempu pa su yu. Ta masha importante pa un tata tin tempu pa su yu i laga e yu ta envolví ku tur e aspektonan importante pa e mira kon e ta krese, bira un hòmber i un tata di famia den futuro.

 

Michael su promé yu ta outista; e yama Michael Moses Joshua. El a keda ku su último nòmber pasobra segun Michael, e mester a bringa pa Joshua keda na bida. El a nase promé ku 7 luna, un beibi hopi chikitu. “Ami tabatin e promé ku su mama Sandra mes. Ami tabatin e na mi pechu pasobra mi kasá a haña intoksikashon i ami mester a keda ku Joshua promé ku mi kasá por a atendé kuné. Joshua tabata 2 liber, manera un saku di suku chikitu.  Asta mi renchi di matrimonio por a pasa den su pia, asina chikitu e tabata. Ta un milager Joshua ta”. E aña  aki Joshua ta kumpli 25 aña  segun Michael. 25 aña pasá nan bisa ku Joshua lo no a bai biba pasobra su pulmon no tabata desaroyá. “Mi a bisa e spesialista ku e Dios ku a krea Joshua lo bai krea e pulmon ku e falta ei”. Físikamente Joshua ta bon bon solamente e ta outista severo.

Bo a ferwaktu ku ta asina bo vaderschap/ser tata lo a kuminsá: Nunka di su bida el a imaginá  e kos ei. Pero segun e yu tabata desaroyá i hasi moveshonnan Michael tabatin miedu. Pero e palabra di Dios ta bisa ku loke bo tin miedu di dje ta sosodé ku bo. E tabata pensa si e yu lo a bai den direkshon di outismo, ounke e tempu ei e teknologia ei no tabata masha konosí. Dòkter tabata bisa nan ku e yu lo bin papia, tin mucha ta krese asina, pero no tabata asina. Joshua su grafik na tur konsultanan tabata kana atras. El a keda atras i te awe e no ta papia.  “Nos ta bai keiru tur djadumingu kuné, nos ta komprondé su mundu i tin momentu nos ta keda siña kos di su mundu. Joshua a siña mi hopi kos. Mi tabata un gai basta seku pero el a kambia mi i duna mi mas pasenshi”. Michael tabata lider di hubentut i el a keda ku e tabatin pasenshi pero ora Joshua a nase el a ripará ku e no tin pasenshi. Joshua ta hasi un par di kos komo outista i nèt ora bo kaba di traha i yega kas e yu a hasi algun kos ku bo no por spera ni imaginá i shusha henter un kamber. I e ora anochi ei mester bai limpia kamber i baña e yu. Ora bo no tin niun rosea ni energia mas, ata bo awor. No ta nada fásil pero Michael ta kontentu ku nan a invertí den dje i e komo tata ta hopi kontentu ku esei.

 

A pusha pa e grupo di preshon Arise; Michael ta un di e personanan tras di e grupo di preshon Arise. El a konta ku e grupo aki aña pasá na 2023 nan a aktivá e grupo. Promé tabatin otro pero na 2023 nan a pusha pa e grupo por yuda muchanan ku desabilidat den tur forma, esta físiko i mental. I awor nan a logra ku tur e hendenan ku tabata lista di espera pa hopi aña pa un ròlstul, por a haña esaki di SVB komo un medio di yudansa. Tambe ta bringando pa e lista di espera di mas di 280 persona na SGR tambe por haña bibienda. Nan ta lucha pa tin mas oportunidat pa e muchanan spesífiko. Ku esaki Michael a  bisa ku e no a wak pa su yu so, pero pa otro yunan tambe ku desabilidat i outismo. Nan ta luchando ainda pa nan por haña e medionan di yudansa. I no solamente ròlstul pero otro medionan di yudansa tambe pa por fasilidat e mayornan pa atendé ku nan yunan mihó. Tur esaki no ta un luho pero un nesesidat segun Michael, teniendo na kuenta ku tin mayor ku problema ku lomba pasobra nan no tabatin e medionan aki pa por a yuda nan atendé ku e yu.

Kiko bo ta sinti falta serka dje komparando kiko abo a hasi i otro tatanan;  Tatanan mester ta komprometé ku nan yunan, sea e yu a nase ku un desabilidat òf un komportashon hiperaktivo, ta bo yu e ta. Yunan ta wak riba nan tata i tata mester ta un modelo pa nan yu. Envolví den loke e yu ta hasi, si ta futbòl ta kuné, si ta beisbòl ta kuné. Den kaso di Michael su yu mas chikí Joseph a bai den otro direkshon i a bis’é ku e si no ta bira pastor. El a bisa promé ku e ke bira polis i awor aki el a bai mas den direkshon di toka drùm. E ta asta duna lès den tokamentu di drùm. E ta traha masha duru, el a traha pa su mes outo, e ta spar pa su futuro. Joseph ta hopi responsabel. Joseph ta bayendo hopi bon. Tin hopi amigu ku ta tatanan ehemplar. E tin un amigu ku yu outista ku ta toka piano masha bon. Eleazar Poulina ta su tata ku a lant’é. E mama no taba’tei ke men tin kasonan di eksepshon. E tata a invertí tempu i e so ku su yu. E tambe a lucha hopi pa e yu pero e yu ta progresá bon.

 

Mester pone mas atenshon na tatanan?;  Michael ta haña ku tatanan mester haña mas atenshon, mester tin gruponan di sosten pa nan bin huntu. Hòmbernan ta papia otro ora nan ta huntu. Ora nan ta huntu nan ta uit nan mes. I si tin problemanan matrimonial i problemanan fèrfelu, no laga e problemanan ei stroba bu di ta e tata ku bo ta di e yu. I pa mamanan tambe, kisas bo tin rabia pero no priva e yu di su tata. Laga e tata karga su responsabilidat i lag’é ta tata. Krea un ambiente ku e tata por keda tata pa su yu i e mama ta keda mama di su yu. E yu mester di tur dos. E presensia di e tata ta masha importante pasobra e ta trese e karakterístikanan ku e yu mester di kurashi i tuma desishon. Meskos ku e mama tambe e yu tin karakterístikanan ku e mester pero no por laga e tata keda sin haña esakinan. Den nos komunidat awendia tin hopi komplikashon pasobra e yu falta karakterístikanan di tur dos mayor. Tur dos mayor mester ta presente den e yu su bida.

 

Bo ta kompartí e pensamentu di mi mes ta mama i mi mes ta tata: Pa Michael esei no ta bèrdat. Hopi hende ta bis’é pero e no ta asina. E mama no por ta tata, tata ta tata i mama ta mama. P’esei ta haña hende ku sierto karakterístika pasobra nos ta imponé hopi bia un kos ku no ta bèrdat den e mucha. E mucha mester mira su tata su modelo i e tin di mira su tata su modelo. Bo ta haña awendia un mucha muhé ta lanta gusta manda pasobra ta esei e mama den e kaso aki kisas a hinka den dje. Esaki pasobra e mama tin di hunga yen ròl ku no ta tok’é, e mama mester hasi su parti i e tata su parti. Meskos tambe ta haña un hòmber ku karakterístikanan masha fini i ta laga e muhé disidí tur kos. Pero unda e mama tabata pa siñ’é otro, unda e tata tabata. E diferensia ta tantu físiko, sosial i spiritual. Michael a bisa ku tin 16 diferensia entre un hòmber i muhé ku bo no ta mira. I si sea e hòmber no tei òf e muhé no tei, e mucha ta pèrdè. I lamentablemente tantu na Kòrsou komo otro kaminda ku a hasi kosnan statístiko nan ta bisa ku e problemanan di sosiedat i kriminalidat ta pa falta di tata. I ounke e mes ta tata e tin di bisa ku mayoria bia ta e tata ta ousente. Mayoria kas ta hende muhé so tei i esei ta yamer. I p’esei e ke enkurashá tatanan pa nan tei pa nan yu. “Mi ta haña importante pa bo bai kas bèk, bai serka bo yu. Kisas e relashon no ta drecha mas pero laga  yu sa ku bo tei pe”. Por tende mayornan ta bisa esei, e hòmber a bai i no tei mas. I tin bia e tata ta bai pasobra no sa kon dil ku e yu ku desabilidat òf outismo. Pero Michael a bisa ku e mes tin bia ora Joshua hasi sierto kosnan, e ta sintié inadekuá i ta pidi Dios yud’é. Pero e tin su kasa kuné ku ta sostené. I p’esei e ta enkurashá hòmbernan pa ta envolví, paso a paso i por.

 

Joseph si no ke bira pastor; Michael a menshoná den e parti mas ariba ku su yu hòmber Joseph si a bis’é ku e no ke bira pastor. Pero segun Michael esei no tabata su deseo, meskos ku su tata tabata ke pa e bai den direkshon di kore kabai, pero Michael tabata den otro mundu di baila break dance i despues el a tende di Dios i haña e pashon i bai den direkshon di pastor. Su ruman muhé a bai den direkshon di polis i e ruman masha chikí tambe ta pastor. I for di einan Michael tabata hopi konsiente ku su yu hòmber kier a bai otro direkshon i e ta lag’é bai den e direkshon ku e ke. E no sa unda e yu a sali músiko pasobra e no sa nada di tokamentu. Esei ta su pashon. E ta toka drùm i tambe piano. E tin un talento musikal.

Bo ta un tata ehemplar;  Michael a bisa nos ku un sonrisa ku suku no sa gaba su mes. “Ami ta purba modelá loke ta korekto pa mi yu. Semper mi ta kere por mihó i mi ta papia palabranan korekto, trata mi kasá bon i mi ta hasi loke ta korekto den bista di mi yu. Mi ta kere mi ta un ehèmpel pa mi yu”.

 

Tabatin algu ku bo a hasi ku bo kier a hasi diferente: Tin momentu trabou di pastor ta eksihí hopi tempu. Tin kaminda e ta bisa di por a duna e yu mas informashon i mas konseho dor di e tempu ku e ta traha i Michael tal ora i no ta topa tur momentu riba tur área. Pero e ta kere e por siña e yu kosnan di pasado pa e no ripití. Pero tin tempu ainda i semper tin kos pa drecha. Un bia el a staf Joseph i su kasa a kòrd’e ku e tambe  a yega di hasi e kos ei. El a bai serka e yu i pidié pa diskulp’é. E ta importante pa e tata i e yu. Si bo siña bo yu gaña, bisa hende ku bo no tei siendo bo tei por ehèmpel no ta un bon tendensia. El a siña su yu bisa e bèrdat maske tin bia hende no ta gusta.

 

Kiko lo bo bida nos tatanan; “Lo mi bisa tatanan prepará bo mes pa tin tempu pa bo yu.  Envolví bo yu den tur loke ta importante ku bo ta hasi. Si bo ta bai un deporte bai ku bo yu i ora e krese si e ta den deporte tambe bai kuné. Ta hopi importante pa e yu mira kiko bo ta hasi. Hende ta siña mas dor di mira. Hopi tata ta papia ku nan yu pero ta hasi kompletamente diferente i esaki ta pone e yu tambe ta bai ta diferente. Plania pa bo modelá un bon tata pa bo yu i ta un tata di bèrdat”, Michael a enfatisá komo enkurashamentu na tatanan. Si e yu ta bai den un direkshon positivo, sostené i enkurash’é i no pasobra kisas e no a bira dòkter òf pastor manera abo komo tata ta, no ta sostené. I ni maske kiko abo komo tata por  a pasa den dje, ta pa bo yu. Ta un bon tata!

 

LAGA UN KOMENTARIO

Please enter your comment!
Please enter your name here