Rekordando i selebrando su 30 aña den literatura i teater, Roland “Roy” Colastica a konta nos su eksperensia, su trabounan i e meta ku e ta traha kuné. 30 aña konektando Kòrsou ku mundu ku su obranan i mensahenan nan tras. Ta dos kos tin esensial segun Roy i esei ta ku temporada ku e tabata studia na Ulanda. El a realisá ku nos yu di Kòrsou tabatin un konsepto eróneo i robes di kiko ta un ulandes pero e ulandes oropeo blanku tin un konsepto kompletamente robes di ken nos ta i kon nos ta. Ideanan ku nan a haña den bukinan manera Kuifje i otronan i e manera di mira i pensa tabata eróneo. Roy a sinti ku no tabatin un aserkamentu na e dos gruponan aki. E kos ei el a sinti for di e promé dia ku el a kuminsá studia na Ulanda. Ora el a kaba di studia i regresá Kòrsou el a realisá ku e yu d Kòrsou tin e pensamentu nèt kontrali di e ulandes. E yu di Kòrsou ta wak e makamba di sierto forma, ku sierto supremasia i e ulandes ta wak e yu di Kòrsou nèt e kontrali di esei. Roy su promé pashon ta lesa pero el a kuminsá skibi tambe i e tabata traha na biblioteka. Einan tabata organisá festival di buki pa mucha i tabata bin ku outornan ulandes. Serka nan el a sinti loke el a ripará na Ulanda pasobra nan manera di pensa no ta manera di nos, no ta esun korekto. Pero tabatin un grupo di outor ku si a komprondé esaki i nan a kambia. Ora nan a kambia, nan aserkamentu na e mucha na skol, nan aserkamentu na e outor di Kòrsou, nan aserkamentu di literatura aki tabata diferente. I asina e dos mundunan ei a topa ku otro. I einan Roy a yega na su tarea i no ku a ulandes so pero ku mundu kompleto.

E brùg

E kier traha brùg entre e kulturanan aki. Kòrsou tin mas di shen nashonalidat i di un manera òf otro tur a biba ku otro i e mesun brùg aki por sosodé na nivel internashonal. Banda di esei Roy tabatin e privilegio di a traha ku e artista vokal mas grandi ku mundu a konosé ku ta Miriam Makeba i el a laga Roy komprondé kiko ta balor di bo idioma materno i si bo ke realmente nifiká algu pa bo pais, sòru pa bo haña rekonosementu pafó. I ora haña e rekonosementu pafó aki, e ora ei bo pais lo kere bu i bo pais lo skucha. I e dos kosnan ei a pone ku 30 aña  largu Roy a traha for di Ulanda, pa Zùit Afrika, Hong Kong, latino Amérika, Canada i unda ku e tabata por a yega. Roy tabata usa hopi nos literatura oral, e tabata usa nos artistanan lokal i nan obranan por ehèmpel e tabata bai ku un CD di grupo Serenada, di Dennis Aalse, pintura di artista lokal i esei e tabata laga keda atras pa mustra ku nos ta hendenan habri.

Un trabou di balor

Te kon leu a yega? Nos a a logra realmente pa laga e mundu eifó komprondé nos. Nos a komprondé e mundu eifó? Roy a konta Djasabra ku tin dos kos ku ta realidat i esei ta “Mi no sa ku mester ferwaktu ku bo ta logra pasobra e punto ta ku bo ta pone un brùg i ora pone e brùg ta e ora ei trabou ta bai kuminsá i hende tin di krus’é. Mi ta kere ku e trabou sigur tabatin su balor i si e ta sufisiente esei ta un otro historia. Ami personalmente ta kere ku no i dikon pasobra e tin di aber kon nos na Kòrsou  ta dil ku nos mes pasado, historia nos mes artistanan, kiko nos mes ta duna balor i si mes no hasié, e no ta yega kaminda e mester ta”.

 

Rekuerdo agradabel di Suráfrika

Roy mas aleu a konta nos ku di tur e paisnan ku el a bishita den 30 aña ku u trabounan, kua ta esun ku a hasi un impreshon mas grandi riba dje. Un di e paisnan ku a shòk e pa un artíkulo den korant tabata Suráfrika. El a keda dos biaha invitá pa traha einan. Un antropólogo na Johannesburg den e korant lokal a publiká kaminda e ta yama Roy danki ku a trese bèk literatura oral na Sur Afrika. Esei a shòk Roy pasobra el a lanta ku kuenta oral ta Afrika. Nan a bringa asina duru kontra forsanan i dado momentu nan a flakia i nos tambe a hasié. Hopi kuenta oral di Kòrsou ta bin su nos herensia di sklabitut pero tambe aki tin kuenta oral ku ta bin di nos historia kolonial. Ora Roy a lesa e rekorte di korant esaki a shòk e. El a realisá ku e ku ta bini di un pais chikitu manera Kòrsou por a laga un pais grandi manera Suráfrika yam’é danki pa loke el a trese pa nan.

Nenga bon

Tambe Roy a para ketu na tur e obranan ku el a presentá den 30 aña i kua ta esun ku mas el a gusta. Roy a referí nos na sigur 3 obra. Pa hende grandi e tin un solo teater ku el a skibi ku yama “Nenga Bon” kaminda un hòmber yu di Kòrsou ta na palabra ku su edukashon, su emoshon, relashon ku su mama, tata amigu etc., etc. Pa el a skibi e obra ei na 2000 nan a entrevistá 70 hende hòmber i den un ramo di edat di 76 esun di mas bien i 16 esun di mas yòn. A buska esun di mas bieu ku beibi i esun di mas yòn ku beibi. El a entrevistá nan kiko ta un hòmber aki na Kòrsou. I e obra ei el a biaha rònt mundu kuné i el a sinti ku e obra ei ku su trabou artista, su filosofia artístiko su filosofia  humano, sosial, antropológiko a haña forma pa e simpel echo ku nos ta un komunidat ku no ta papia. I sigur no hende hòmber i sigur no ponensianan ku ta pone peso riba e hende hòmber i ku temanan ku e no mag di papia di dje, Nenga Bon a duna Roy hopi satisfakshon. El a traha hopi duru, su direktor di teater e tempu ei tabata Carlos Acosta di Venezuela ku nan a buska pa a dirigié.

 

Totorin Totoran

E di dos obra ku Roy mas a gusta tabata unu pa mucha ku yama Totorin Totoran, Nan kuenta oralnan tin un bòdi ku ta inkreibel. E obra aki tabata aksesibel na tur tema di buki di mucha ku bin. Por drai e obra aki i hinka den kualke tema ku bin. Esaki tabata Roy su struktura di kuenta ku e por a usa den mayoria festival di buki di mucha ku el a bai rònt mundu. E ta us’é den forma di e palu di Kapok ku tin na hòfi Pastor, 400 aña bien ku raisnan grandi i ta usa nos naturalesa i laman pa krea e magia. Pa mucha bida ta un magia, e kos ku tin di sigui, e kos ku tin di yega,  e kos ku tin di bira, e kaminda di mas bunita ta na mucha. Ta na grandi desilushon ta basha kos abou pero komo mucha mundu ta asina bunita i esei Roy a laga mira ku su literatura. E ta laga mira ku tin futuro i perspektiva i Totorin Totoran tabata dun’é tur kaminda pa traha kuné.

 

Verlangen, deseo

I e otro obra pa adulto ku Roy tin mayoria éksito kuné i ku pe ta algu grandi awor aki kaminda e ramonan mas haltu di gobièrnu  ulandes kier a skucha ta Verlangen. Esei el a kaba di presentá na Ulanda. Verlangen Deseo, Anhelo, Desire ta un obra kaminda e ta papia di ken nos ta i kon nos yu Kòrsou ta hasiendo uso di nos kuentanan oral mara a nos historia di sklabitut i kultural. Katibunan ku a bula bai, kiko ta nifiká bula bai, e ta nifiká ku bo ke un mundu mihó, bo ke ta na un lugá kaminda tin trankilidat kaminda nan ta respetá bu i atmirá bu. Pero tin un diferensia den e katibu ku kier a bula bai 400 aña pasa ku nos. I asina e ta hasi uso di kuentanan oral manera Kositu ku Elis Juliana a skibi pero no a kre’é. Einan e mama ku su yu resien, tin di bai Punda bai bende kos i e ta konfia warawara ku su yu. Pasobra ta esei nos ke, konfiansa. “Nos tabata biba den un mundu i te ainda e ta asina, kaminda entre nos i e opresor, entre nos i e hende blanku tin un deskonfiansa masha grandi mes, pero bou di nos ku nos tambe tin un deskonfiansa masha grandi. I den Kositu Roy a laga mira ku tur hende tin e deseo di tin hende rondó di nan ku nan por konfia. Tur hende tin deseo di biba den un mundu kaminda bo no tin di wak bo lomba konstante pasobra bo ta konfia. I mi a hasi uso di e kuentanan oral ku nos tin pa mi a konta nos historia, kana yega na awe. I pa kana yega na awe ma hasi uso di literatura skibí ku ta mi mes trabounan i di otro hendenan a skibi”. Ta nan huntu den kuadro di e aspekto di pidimentu di despensa, sra. Van Huffelen sekretario di estado na Ulanda a bin Kòrsou i kier a papia ku Roy. Pero Roy a bisa ku pe mester papia ku su muchanan pa mira ki te ainda e kos aki tin influensia riba nos. Pa Roy ta bon kla ku no tin di aber ku sklabitut pero kon nos ta dil ku esei.  E obra aki Roy a hasi den kuadro di presentashonnan den kas di hende. I asina a yega na Roy pa presentá e obra pa tur ámtenar ku ta traha ku Caribische Nederland. Tur ámtenar mester mira e obra pa komprondé den ki kuadro nos ta biba na Kòrsou. I esaki tabata e logra di mas grandi den 30 aña di Roy tabatin, kaminda porfin esnan ku ta dil ku nos asuntunan na Kòrsou  a skucha.

 

Mi ta odia makamba pasobra mi tin gana di ta manera nan

I den e obra e ta bisa tambe ku  “Ik haat Nederlanders, omdat ik zo graag Nederlander wit zijn”. Mi tin rabia riba makamba pasobra mi tin gana di ta manera nan i dikon mi ke ta makamba pasobra nan tin tur kos ku nos kurason ta deseá; e kasnan di mas bunita, e outo di mas mihó, un muhé makamba ni maske kon mahos e ta djis pasobra e ta blanku kabei largu, e ta bunita. Su yunan a bai zwemles, lès di tènis i bo ta para mira e kosnan ei i wak ku e tin tur kos i un kaminda den bo kurason bo tambe ke. I esei no ta nifiká ku ta menospresio bo tin. “Si awa ta muha bu i bo ta mira ku bo por biba den un kas kaminda awa no ta muha bu, bo no ta haña e deseo pa tin un kas asina? Laga nos stòp di gaña otro, e no tin nada di aber di sinti bo mes inferior pero e tin di aber ku e nesesidat básiko ku tur hende tin”. Roy a konta su eksperensia na Suráfrika kaminda direktor di un teater a bis’é ku ora el a tende e ponensia di Roy ei, e tabatin gana di sali for di sala bai pero el a keda sintá i asina a komprondé ku no ta e makamba blanku ku wowo blou bo ke ta pero bo ke tin e bida trankil ku e makamba tin. “Bayendo bèk na sklabitut, bo ta kere ku e mama di Kositu ei, ku ta biba den un kas traha di lodo, ora e mira e lanthùis tur ta zjangile, tur na bela, hendenan nèchi bistí tur na prenda, e no ta pensa di tin un bida asina. No ta inferior pero ta e deseo ku hende tin pa e kosnan básiko ku hende mester pa su bida”. I ta den e kuadro aki e presentashon di Verlange ku Roy a tene na kuminsamentu di e luna aki na Ulanda pa entre otro BZK i OCW. El a bisa ku e informashonnan kognitivo tur hende tin di Kòrsou; tur sa ku kayanan tin buraku i mester di hopi sèn pa drecha esakinan. Pero mihó hinka e sèn den enseñansa. Den e obra Roy a hasi uso di un poesia di Elodie Heloisa ku ta un ulandes yu di Kòrsou ku yama “Gesprek op straat”. Ta trata di un kombersashon entre un gai blanku i unu pretu. I den e obra el a invitá dignatarionan pa hiba e kombersashon aki. El a haña komo reakshon ku e hende no kier a yama e otro neger pero e tin di hasié 9 bia den e ora. I e kos ku e hende a sinti ei ta loke e yu di Kòrsou tambe ta sinti.

 

Nos no tin di proba; nos a logra hopi

Ku Verlangen Roy no kier a mustra solamente riba e konosementu tékniko pero e kombibensia emoshonal. Ora wak otro den kara, ta kiko esun ta pensa di bo, ta kontentu e ta ku mi, ta mahos e ta haña mi òf ta tristu. Ta asina nos ta hinka den otro. E tabata ke pa e hende sa kiko nos ta sinti aki, kiko nos ta kombibí. “I mi a logra esei, a lo ménos na inisio”. Pero na Kòrsou mes nos no ta komprondé esaki segun Roy. Na Kòrsou nos ta komprondé pero no ke dil kuné. I tin algun motibu. Un ta ku aki at asina besig ku e sentido di inferior ku nos tin pa ku e makamba i e hende blanku pero mundu no ta eksistí di makamba i hende blanku so. Tin henter un mundu eifó ku nos por atendé kuné. Na di dos lugá, nos tin un guera tenas ku nos ke bringa ku e makamba pa laga e makamba mira ku nos por.  “Shonnan e makamba sa ku nos por. Si e makamba no tabata sa ku nos por e lo a laga nos bai masha dia. Pasobra e sa ku akinan tin elementonan ku e por usa  e ta keda. Bo no tin nada mas di proba. Mira kuantu logro nos tin riba e pais aki. Mi manera di pensa; mi ta wak sklabitut ei bou i kiko nan a hasi ku hende pero mi ta hisa mi kara i mi ta mira Maria Liberia Peter un muhé di koló skur kabei duru pero mira unda el a yega, gana e rekonosementu di mas haltu mundial komo polítiko i muhé. Mira unda el a yega. Mi ta wak ei bou i mi ta hisa kara i mira dr Rene Rosalia mira unda el a yega, mi ta wak ei bou i hisa kara mira un Don Martina, nos tin un profesor muhé dr Rose Mary Ellen na Kòrsou. Tin Valdemar Marcha, un hòmber pretu meskos ku nos ku tabatin Leerstoel na Utrecht. Na lugá di nos keda mara den e sklabitut ei, e tabat’ei, e no ta masha leu, pero ban wak kiko nos a logra saka for di dje. I mi no ta bisa ku nos a yega pero e echo ku nos a saka asina hopi for di dje ta nifiká ku nos a kombatié. Su ròl ta ménos”. Kòrsou un pais di 160 aña  abolishon di sklabitut ta ora Shell a bin ta e ora ei a konosé e emansipashon real. I Kòrsou tin hopi logro. Tin di mira nos komo un pais ku un herensia di sklabitut asina serka i mira kuantu kos nos a logra. “Laga nos stòp di demostrá e makamba kiko nos por i bai sigui traha i gaba nos mes. Nos historia kolonial, bo por tin kuantu rabia ku bo tin riba dje pero e ta un echo. Kòrsou ta kolonia ainda ounke hopi no ke tende esei.

 

Laga víktima para i bai sigui

Roy ta kere ku mester stòp di kana borotá i ban pensa un ratu. Mark Rutte a pidi despensa i rònt mundu tin pone ku e promé minister di un di a paisnan mas poderoso rònt mundu a aseptá i pidi despensa. Esaki ta nifiká ku nos por sigui. Pero nos ke sigui? Roy ta puntra. Si nos ke sigui ta nifiká ku nos tin di laga víktima para i ban sigui realmente. Tur echo tei, nan ta skibi den archivo.  Kiko nos ke bisa nos yunan i nietunan mayan ku dios ke. Ku nos a sinta bringa kontra un forsa ku nos no por kuné en bes di determiná unda nos ke bai i pone ku nan ta lanta den e mesun situashon ku nos tambe a lanta. A bira tempu pa nos ban, a bira tempu pa nos ban traha; nos tin konosementu, nos tin siensia, nos tin logronan riba nivel internashonal masha grandi ku tin ora Ulanda mes no tin, ta kua prueba mas mester. Ban sigui traha!

 

Ban papia di e Kòrsou ku nos ke

I awor ku su 30 aña konstruyendo e brùg ei entre Kòrsou i Mundu, por spera lo siguiente di Roy Colastica. El a bisa di lo bai hasi Verlangen pa Kòrsou tambe. E tin un grupo di teater trahando ariba pero tambe e ta skibiendo un buki pa pone historia dokumentá pa nos yu i nietunan. Na Kòrsou tin un Anne Marie Braafheid, un muhé di koló ku a sali promé finalista na Miss Universe pero no tin nada na Kòrsou pa kòrda riba Anne Marie. “Pero mi ke pa e mucha den mi kla si sinti su mes bunita, orguyoso i sinti su mes bon p’esei nos tin di hasié”. Roy tin un grupo di teater i e tin un obra di 1954, Streetcar Name Desire ku a tuma lugá na New Orleans, kaminda tin hendenan di kolo i un riu ta parti e siudat den dos meskos ku na Kòrsou. Nan tin hopi similaridat i p’esei ta bai usa e obra ei pa papia tokante e Kòrsou ku  nos ke. Tambe Roy ta trahando riba un buki ku ta trata di dos famia na Kòrsou, kon nan a biba i unda kada un a yega i kon kada un a interpretá nos historia.

LAGA UN KOMENTARIO

Please enter your comment!
Please enter your name here