Christine Krolis

Den kurason di Otrobanda, den seru, den un edifisio monumental a habri e aña aki un negoshi nobo. Su konsepto ta unu kaminda ta duna e oportunidat di konosé mas di aserka e Kòrsou di ántes, e kultura i historia di nos isla. Memoria Krioyo ta brinda e oportunidat aki. E siman aki nos tin den nos programa di Djasabra Christine Krolis.

Mi hòbi pa mi empresa

Memoria Krioyo ta situá den Charlottestraat 8 den Otrobanda. Christine a konta ku semper e tabata ke tin su mes negoshi. For di chikí e kier a bira yùfrou di skol. E ta kòrda kon na chikí e tabata hunga den kurá ku kabritunan di su opa i nan tabata su alumnonan i e yùfrou di skol. Segun el a krese el a bin riba e idea di su mes negoshi pero e no tabata sa kiko presis. Aña pasá el a kuminsá pensa mas serio riba dje i e tabata ke algu úniko. Ta un kombinashon di loke Christine mes gusta, su hòbi porsierto. Su amiganan a dun’é konseho ku a asina el a forma su idea i asta e nòmber ku el a yega na dje ku ta Memoria Krioyo.

Manera kas di mi wela

Kiko ta Memoria Krioyo: “Djis imaginá bu manera bo ta bai kas di bo wela i mayoria si nos tin dushi rekuerdo di kas di wela. Wela ta malkriá bu i ora mama bisa no, wela si ta duna. Ora mi pensa riba kas di mi wela, e ta duna mi nostalgia, un dushi sentimentu. Mi por kòrda kantikanan ku nan tabata toka, e yalusí, tegel, un kas diferente. I mi ke pa ora e hende bin serka mi, e haña e sentimentu dushi ku mi a yega mi kas. E no mester duna impreshon ku ta un negoshi bo a yega, pero bo kas bo a yega i mi ta konta kuenta, nos a krea rima i charada i e hende por skohe tambe pa djis saka potrèt”, segun Christine. I p’esei e tin pañanan di folklor di Kòrsou, trahenan di seú ku e hende por fia i saka su potrèt. Christine ta manda e potrèt despues pa e hende.


Trahe típiko

Ku esaki Christine a splika ku no ta simplemente kana drenta, bisti paña i saka potrèt ku un trahe típiko di Kòrsou pero e konsepto di Memoria Krioyo ta muchu mas. Voral e parti di kontamentu di kuenta. Christine a bisa ku un señora konosí di dje, Michi a kont’e ku ántes no tabatin koriente manera awendia muchanan ta riba televishon, telefòn òf tablet. Pero ántes tabata konta kuenta. I e kontamentu di kuenta no tabata djis pa entretené segun Christine pero ta siña e yunan balornan. Konta di nan famia, nan antepasadonan. I p’esei e lo usa e kontamentu di kuenta pa siña e mucha norma i balor. Esaki ta un forma ku e mucha ta bai pone muchu mas atenshon ku si djis bis’e por ehèmpel kòrda no gaña.

 

Kuenta

Bayendo riba su mes eksperensia, Christine a bisa ku na chikí su tata tabata konta nan kuenta hopi. I prèt ta ku den e kuentanan su tata ta kue e kosnan malu ku nan a hasi durante di dia i ta trese e forma kon ta solushoná e problema. Por ehèmpel si e ku su ruman a bringa, den e kuenta e tata ta mustra kon nan a papia ku otro i no a bringa i asina a solushoná e problema. Asina nan tabata siña ku por a hasi e kos otro.

Historia

Christine a buska informashon di Kòrsou su kultura i kosnan di pasado. El a bisa ku sra. Michi ta unu ku a dun’é hopi historia di ántes. Michi a yega di traha na museo di Kòrsou. Tambe Christine tin kontakto ku sra. Elia Isenia i el a haña esei masha great mes pasobra e no tabata konosé personalmente. Sra. Elia a reakshoná positivo i nan a keda di topa. Tambe Christine ke bai kursonan pa konosé mas di e historia di Kòrsou. Awor aki mes el a siña kosnan di Tula ku dia e tabata na skol nunka el a siña. I tur esei e ke pasa over pa e mucha i hóben.

 

Den edifisio monumental

Memoria Krioyo ta eksistí for di mei e aña aki. E ta situá den un kas monumental den Seru di Otrobanda, den e kaso aki den Charlottestraat 8. Kon el a yega na e kas aki. Segun el a konta Djasabra, e forma a bai hopi prèt. Semper e kier a biba den un monumento. Pero el a pensa ku e lo hasi esaki ora su yunan ta grandi i nan sali for di kas. El a bishitá Kaya Kaya aña pasá i a pasa den e kayanan ei saka potrèt, algun di e kasnan asta tabata habrí pa nan wak aden. E no ta kòrda ku el a wak e kas aki pero su yu muhé a bis’é ku el a para wak dor di bentana. E sa si ku e kas ta kolo ros ku ta su kolo preferí. Na yanüari ora el a kuminsá buska un lugá pa su negoshi, e tabatin afsprak ku un otro komersiante ku mester a yud’é pa wak un lugá pa e hür. El a pasa i mira e kas ei bashí. Asina el a kuminsá buska kontakto i e kas tabata disponibel. Te el a yega na e kas, kaminda e ta biba den dje i e parti di e sala e tin e negoshi di Memoria Krioyo. Awor no solamente el a hinka su mes kompleto den e kultura i ambiente di historia di Kòrsou pero tambe su yunan, ya asina nan ta lanta kuné.

Konta di nos héroenan

Pa loke ta su merkadeo, el a splika Djasabra ku e ta usa media sosial manera Instagram, e lo bai pone riba. Trip Adviser i e ta usa hopi e propaganda di boka pa boka, famia amigunan ku ta bisa otro. Esun ku bishit’é i pasa dushi, ta bai sigui konta otronan. No ta un lugá pa turista pero pa hende lokal i turista. El a splika di a presentá na fakansi plan kaminda el a bai konta e muchanan. Por ehèmpel awor aki den temporada di abolishon di sklabitut el a ripará ku e muchanan sa algu di Tula pero no sa e historia kompleto miéntras nan ta tende si di hende di Ulanda i Merka. E ta kere ku nos tin héroe aki i nos no sa masha di nan. I p’esei e ta purba duna e muchanan e detayenan históriko ku nan no tabata sa di dje. El a asta usa e kantika di Doble R Tula Warda ku e mes a tende for di chikí. E ta analisá e letranan ku e muchanan i laga nan duna nan opinion.

 

Trahe i artefaktonan krioyo

Christine a bisa ku e ta konsentrá riba e trahenan folklóriko pero e gusta pa nan ta kreativo. E ta kolekshonando, laga hende kose i kumpra. El a haña algun trahe di personanan ku den pasado a partisipá den seú i no ta usa e paña mas. E tin gana pa e trahenan ta mas folklor posibel i tur ku tin pañanan folklóriko i ke kontribuí kuné ta bon biní. Meskos tambe artefaktonan di ántes tambe e ta tuma ku brasa habrí. Tin ku el a haña regalo i otronan ku el a kumpra. I si tin hende ku kosnan di wela pará i ku nan no ta usa Christine a bis’é ku ta bon biní serka dje.

Kuminda krioyo

I den futuro asta e lo bai ofresé kuminda krioyo pero realmente kuminda krioyo i no hamburger etc. E ke hasié kuminda krioyo so, kosnan straño ku hopi bia nos hóbennan no konosé. Nos kumindanan krioyo ta dushi, hopi bia nos konosé yambo i tutu pero e ta muchu mas ku esei i un dia e lo ekspandé Memoria Krioyo i ofresé e kumindanan aki tambe.

 

 

 

LAGA UN KOMENTARIO

Please enter your comment!
Please enter your name here