Ard Vreugdenhil representante di Sea Turtle Conservation Curaçao huntu ku Manuela Tripepi tabata di bishita den nos programa di Djasabra kaminda nos a elaborá riba investigashon ku ta tumando lugá riba turtuganan ku malesa rònt nos isla. Manuela Tripepi, profesor di Biologia na Jefferson University Philadelphia, a kuminsá un investigashon profundo riba e brote di fibropapilomatosis (FP), ku ta un malesa ku ta afektá e Turtuga Marino bèrdè i ku ta keda konsiderá un menasa grandi pa e sobrebibensia di e espesie aki. Usando transmisornan di radio, e proyekto aki ta rekohé data riba e turtuga Marino afektá i kompará ku e kustumbernan ku e turtuga Marino sano ku ta biba den e mesun áreanan.

Protehá nos animalnan den laman

Ard Vreugdenhil a splika Djasabra ku meta di e organisashon Sea Turtle Conservation ta ku nan ke protehá e bestianan rònt di Kòrsou. Nan no ta nan bestianan pero ta den nos laman i ta nan responsabilidat pa yuda e bestianan. Tur ta bestianan protehá i gobièrnu i tur hende huntu, e pueblo di Kòrsou tin responsabilidat pa yuda nan. Esaki ta nifiká ku ora e turtuga pone webu mester protehá nan pero tambe mester yuda nan si nan tin problema den awa. Tin turtuga ku ta pega den reda di piskadó no solamente di Kòrsou pero di Venezuela. Tin hopi kos den laman ku ta stroba nan i ta solamente un di kada mil turtuga chikí ta bira grandi. Esaki ta hasi nan vulnerabel i den peliger.

E turtuga bou di awa ta manera Selikor riba tera

I teniendo na kuenta kuantu aña e organisashon di konservashon di turtuga ta eksistí i e konsientisashon ku nan ta trese, nan no a mira un kambio den e komportashon di nos hendenan pa ku e turtuganan. Nan tin rapòrt di 200 aña pasá ku a deskribí tur kos, kiko nan a haña riba merkado i kiko a haña riba e islanan. A base di e informashonnan ei e organisashon por konkluí ku ta solamente 5% di e turtuganan, nan a mira 200 aña pasá, i tur otro a muri. I tin hopi turtuga pero mester di mas. Por kompará e trabou di e turtuga manera un trùk di Selikor. Mester di mas trùk di Selikor pa nos tin un isla limpi i meskos e turtuga den laman, mester di mas di nan pa limpia awa. Turtuga i tribon no ta hel pero nan ta e Selikor bou di awa.

Por mira vários playa ku lima bou di laman i esei ta básikamente kuminda pa turtuga. Pero ora e yerba di laman tapa e koral, tur kos ta muri. E turtuga ta kome e piská morto, e piska malu, lima i yerba di laman pa nos awa keda blou sino e ta bira bèrdè.

 

Investigashon

 

Pa loke ta e investigashon ku ta tumando lugá, Ard a splika ku kuater pa sinku aña pasá nan a mira pa promé bia nan a mira turtuga ku tumor. Esei no ta algu nobo pero por kompar’é ku e hèrpes vírus ku hende tin. Tur e bestianan tin e vírus den nan kurpa i ora nan resistensia baha por haña un ‘breakout’. Pa hende ta riba lep pero e turtuga no ta manera e hende ku ta frei ku hende malu òf tin strès pero e kuminda ku nan ta kome. Nan ta bai un restorant malu segun Ard. E promé bia a mir’e na Wacawa i e tabata un sorpresa pa nan. Awor aki kasi tur isla den Karibe tin e turtuga ku tumor pero no manera na Kòrsou kaminda e ta hopi mas. I no solamente na e parti nort di Kòrsou pero tambe a registr’é na Caracasbaai kaminda ántes tabata limpi. Tin un strès den awa i p’esei ta investigadó ta di unda esei ta bin.

 

Buska pa sa unda e turtuga ta bai kome

 

Relashoná ku e investigashon Manuela a splika Djasabra ku dos siman pasá nan a kuminsá pone transmisornan riba e turtuga parti patras. Esaki ta duna nan señal ta unda e turtuga ta bai i unda e ta bai kome. Esei ta importante pa nan sa unda e kuminda ta. Loke nan ke investigá ta kiko tin den e restorant malu ei. Dikon e turtuga ta bira malu i kiko ta e diferensia ku otro populashon. E investigashon ta konta ku e boluntarionan i tambe STTC pa sambuyá i wak e turtuga pa sa unda e ta bai. Ta awor ta kolekshonando e datonan.

 

8 transmisor poné

 

E transmisornan ku ta pegá riba e turtuga tin un distansia di 2 pa 3 kilometer ku por sigui nan, basta nan ta un dia trankil. E distansia ei ta sufisiente pa loke nan ta hasiendo awor aki. Nan ta wak e turtuga bou di awa ku e transmisor riba nan lomba parti patras i asina nan sa ta kua ta kua. Te ku siman pasá a pone 8 transmisor riba 8 turtuga segun Manuela i eseinan ta keda di monitòr. Di e kantidat ei, 5 ta malu i e otro 3 ta salú. Usando transmisornan di radio, e proyekto aki ta rekohé data riba e turtuga Marino afektá i kompará nan hábitonan ku e turtuga marino sano ku ta biba den e mesun áreanan. Nan komportashon di buska kuminda i e áreanan di kuminda preferí por ta faktornan pa fibropapilomatosis, un malesa ku aktualmente ta ser detektá serka e turtuga marino bèrdè presente rònt di e isla. E proyekto lo analisá promé e área di Bahia di Caracasbaai, unda 75% di e turtuganan ku a keda eksaminá a konstatá tumor.

E patogénesis i epidemiologia di FP den turtuga marino ta muchu konosí, maske ta kere ku e malesa ta kousá pa un kombinashon di faktornan ku ta aktivá alfahèrpesvírus kelonido 5 (ChHV5), ku ta responsabel pa e malesa. Ta pensa ku un faktor prinsipal ta e kontaminante nan ambiental presente den e habitatnan di e turtuga i un sistema imunológiko enkargá den e turtuga.

Tumor

 

Pa e organisashon ta fásil pa sa si e turtuga ta malu. Ta wak su wowo i bou di su brasa. Pero hopi sambuyadó no por mira esaki. Tin turtuga tin tumor masha grandi ku ta tapa nan wowo kompleto. Tin turtuga asina na Wacawa, ta turtuganan horibel ku wowonan tapa kompleto. Nan no por mira nada mas i por hole so unda e kuminda ta. I ora analisá esaki por ripara ku e turtuga su kuminda ta tras di su lomba pero komo e no por wak e no por wak e kuminda. E lima asta ta krese riba e turtuga i nan no por yega na dje.

 

Strès i vírus

 

Te ainda segun Manuela, nan no sa kon e vírus a kuminsá i kon el a plama. Ora nan ta traha ku e turtuga nan ta purba keda ku hanskun bisti pa e no pasa pa otro. Pero Manuela ta kere ku ta strès ta sòru pa e vírus keda. Probablemente ta un vírus bieu di hopi tempu pero debí na strès e ta aktivá e vírus. Nan ke komprondé mihó kiko ta e faktor di strès. Por ta polushon i hopi mas i esei ta loke e investigashon tin di mustra.

 

 

Turtuga resistente

 

Te ainda tampoko nan sa ku e por ta peligroso si hende mishi ku e turtuga infektá. Ard a splika Djasabra ku e no ta kere ku e hende por bira malu debí na e turtuga pero e turtuga por bira malu ora hende mishi kuné. E hende hopi bia tin sunblock na su man, no ta limpia man promé landa. Na Playa Piskadó por mira manera un lag di zeta riba laman pero no ta zeta pero ta e krema ku ta usa na kurpa. E turtuganan na Playa Piskadó sinembargo no a bira malu. Nan ta resistente i hopi fuerte. Ard a splika ku na Playa Piskadó a turtuga ta haña hopi kuminda ku no ta yerba. Esaki sinembargo no ta bon balansa. E turtuga ta keda Kòrsou pa máksimo 20 aña i ta bira vegetario pero ta bai for di aki pasobra no tin sufisiente yerba. I esei ta e problema na Playa Piskadó pasobra e turtuga ta bai. E organisashon a yega di haña reportahe di un turtuga di aki ku un tag na dje ku a bai resultá na Nicaragua. Pero tambe tin ku ta bai Venezuela. E turtuga ta bai pa haña kuminda fásil pero na Venezuela e ròl ta kambia pasobra ta nan ta bira e kuminda. E organisashon a yega di haña e tag ku nan ta pega riba e turtuga tambe na Venezuela pero riba merkado, kaminda ta kome e turtuga. Esaki ta e problema mas grandi di e turtuga di Playa Piskadó pasobra nan no tin miedu mas.

 

No mishi ku turtuga

 

Kon pa konsientisá nos hendenan pa kiko si i kiko no hasi. Manuela a bisa ku e promé kos ku ta pidi hende ta pa ora mira e turtuga, no mishi kuné pasobra por pasa e malesa di hende pa nan. I tampoko mester duna nan kuminda pasobra nan ta buska nan kuminda. Si duna e turtuga kuminda e ta pèrdè su habilidat di buska su mes kuminda. Ta kriaturanan masha bunita i p’esei mester kuida nan i protehá nan.

Konektá ku naturalesa pero ku rèspèt

 

Pa Ard ta komprendibel ku hende ke saka potrèt ku flamingo, landa ku turtuga pero mester respetá naturalesa i esei ta un di e problemanan. Awor por konektá asina fásil ku naturalesa pero mester konektá ku naturalesa di un forma respetuoso. Por ehèmpel e tribon detektá na Lagun algun siman pasa pero nan no ta hasi nada pero ta tene laman limpi. Si bo landa bo ta drenta nan ambiente i p’esei mester hasié di un forma respetuoso. Mester eduká hende na Kòrsou. Nos isla ta bunita i laman bunita mester respetá. Mester rekonekta ku naturalesa di un manera respetuoso.

 

E investigashon ta dura algun siman

 

E investigashon aktual no sa ainda kon largu e lo dura. Mester proba unda e turtuga ta bai kome i ora tin sufisiente lo ta kla i ta sigui ku e otro parti ta pa kue e kuminda ku e turtuga ta kome pa investigá i tambe kue sanger di turtuga. E fase awor ta dos siman i algu i miéntras tantu Manuela ta na Kòrsou pa esaki. Ard ta kere ku mester kita for di e persepshon ku e tipo di trabounan aki ta pa hende ku ta bin di Ulanda. Ta nos obligashon pasobra ta nos isla. I p’esei Ard ta kontentu ku sigur mitar di e direktiva di STCC ta yunan di Kòrsou. Antes e tabata otro pero kos ta kambia. Mas mihó kuida i mas mihó protehá, mas turista ta bin nos isla pa mira kon bon protehá nos naturalesa ta.

LAGA UN KOMENTARIO

Please enter your comment!
Please enter your name here